Shizofrenija je teška mentalna bolest s "pozitivnim simptomima" kao što su halucinacije (zvučne i vizualne) i deluzije (neobična uvjerenja). Osobe sa shizofrenijom također pate i od neorganizacije i "negativnih simptoma" (kao što su umor, apatija i gubitak emocija). Osobe sa shizofrenijom imaju problema s funkcioniranjem u društvu i zaposlenjem. Shizofrenija se često smatra jednom od najtežih bolesti na svijetu. Za neke osobe shizofrenija je doživotno stanje.

Osobe sa shizofrenijom obično se liječe antipsihoticima. Noviji antipsihotici (druga generacija ili atipični) su skuplji i smatra se da imaju manje nuspojava od starijih (prva generacija ili tipični). Te nuspojave mogu uključivati poremećaje kretanja; kao rezultat, mnoge osobe teško podnose starije lijekove i preferiraju lijekove druge generacije. Međutim, u mnogim zemljama u razvoju trošak lijekova može biti glavni faktor u propisivanju, tako da se najviše koriste lijekovi prve generacije.

Sulpirid je antipsihotik prve generacije, ali smatra se da uzrokuje manje nuspojava. Pretpostavlja se da je sulpirid učinkovitiji od ostalih starijih lijekova (kao što su kloropromazin i haloperidol) za liječenje negativnih simptoma i povlačenja iz društva koje prati shizofreniju.

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je procijeniti učinke sulpirida za shizofreniju u usporedbi s placebom. Uključene su dvije kratkotrajne (12 tjedana) studije u kojima je sudjelovalo ukupno 113 ispitanika. Informacije su bile ograničene i podatci su prikazani na loš način. Uključenje dvije male studije s malim uzorkom znači da podatci koji su izvučeni iz toga nisu bili čvrsti ili značajni. Sveukupno, nije zabilježena značajna razlika između onih koji su primali sulpirid i onih koji su primali placebo za mentalno stanje ili ranije napuštanje studije. Nije bilo informacija o drugim važnim ishodima, uključujući: opće funkcioniranje, korištenje usluga, prijemi u bolnice, zaposlenje, opterećenje za obitelj, zadovoljstvo liječenjem i nuspojave. Čini se da se korištenje sulpirida temelji na kliničkom iskustvu umjesto na čvrstim dokazima. Njegova široka upotreba u zemljama u razvoju bi mogla biti više povezana s njegovom nižom cijenom nego učinkovitošću. Dulje, dobro isplanirane, bolje provedene i dobro opisane randomizirane kontrolirane studije bi doprinijele našem boljem znanju o učinkovitosti i potencijalnim nuspojavama ovog lijeka.

Ovaj laički sažetak u engleskom originalu napisao je Benjamin Gray iz udruge Rethink Mental Illness. Email: ben.gray@rethink.org