Istraživačko pitanje

Glavno pitanje na koje se odnosi ovaj sustavni pregled je koliko su uspješni ortodontski uređaji u pomicanju unatrag gornjih zubi u djece i adolescenata.

Dosadašnje spoznaje

Ortodontski postupak je vrsta dentalne terapije koja ispravlja iskrivljene zube i one koji strše vani pomicanjem zubi u različite položaje. Kad se kao dentalni postupak koristi aparatić, ponekad je potrebno pomaknuti kutnjake unatrag (distalizirati). To se postiže posebnom vrstom aparatića (uređaja) koji se postavlja prije ili istodobno kad i normalni aparatić. Uređaji koji pomiču gornje kutnjake unatrag mogu se postaviti u usta (intraoralni uređaji) ili pričvrstiti na zatiljak glave (ekstraoralni uređaji). Najčešće korišten ekstraoralni uređaj je „orma“ (engl. headgear). Najveći nedostatak „headgeara“ je taj što ga djeca i adolescenti moraju nositi tijekom više sati u danu. Također, pri nošenju može doći do ozbiljnih ozljeda oka. Kao druga mogućnost razvijeno je nekoliko intraoralnih uređaja. Nažalost, njihova učinkovitost nije propisno ocijenjena.

Značajke istraživanja

Ovaj sustavni pregled je proveden od strane Cochrane uredničke skupine za oralno zdravlje (engl. Cochrane Oral Health Group), a temelji se na dokazima iz studija objavljenih do prosinca 2012. U ovom sustavnom pregledu uključenoje 10 studija objavljenih u razdoblju od 2001. do 2011. u kojima je ukupno 354 djece nasumično razvrstano (randomizirano) da prime postupak s distalizirajućim ortodontskim aparatom i uspoređeno s nikakvom intervencijom, „ormom“ ili drugim distalizirajućim uređajem. Raspon godina djece u devet studija bio je 11-15 godina, iako su djeca u jednoj studiji bila mlađa od 9 do 10 godina. U studiji su sudjelovale i djevojčice i dječaci.

Studije su financirane od strane sveučilišta ili zaklada za dentalno istraživanje. Autori nisu procijenili utjecaj izvora financija

Ključni rezultati

Kada se intraoralni uređaji usporede s „ormom“, vjerojatno će pomaknuti gornje molare više od njega. Ipak, uporaba intraoralnih uređaja se povezivala i s pomakom gornjih prednjih zubi u usporedbi s ekstraoralnim uređajima u četiri studije. To je neželjeni učinak koji nije promatran prilikom primjene „orme“.

Štetnost, ozljede uzrokovane uređajima i ostale značajke uređaja koje bi mogle biti važne pacijentima nisu prijavljene u studijama.

Kvaliteta dokaza

Prezentirani dokazi su općenito loše kvalitete. Glavni nedostaci su povezani s oblikom studije.