Krvni tlak, brzina pulsa, tjelesna temperatura, disanje i srčani ritam su važne fiziološke varijable koje treba često provjeravati u osoba s akutnim moždanim udarom. To se praćenje može provesti na različite načine, osobito u dobro organiziranim jedinicama za moždani udar. Kontinuirano praćenje se provodi uz pomoć automatske opreme spojene na pacijenta i nadziru ga medicinske sestre, dok povremeno praćenje obavljaju medicinske sestre pomoću ručne i prijenosne opreme. U ovom Cochrane sustavnom pegledu pretražena su sva randomizirana kontrolirana istraživanja koja su uspoređivala kontinuirano praćenje s povremenim praćenjem funkcija u osoba s akutnim moždanim udarom. Pronađene su tri studije koje uključuju ukupno 354 sudionika. Jedinica za skrb nakon moždanog udara s kontinuiranim praćenjem bila je povezana sa značajnim smanjenjem šanse od smrti ili onesposobljenosti nakon moždanog udara. Nažalost, ti dokazi nisu u potpunosti pouzdani zbog malog broja sudionika, razlika u definicijama abnormalnih rezultata, te manje pouzdanih metoda koje su se koristile u najvećem istraživanju. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se dobio odgovor na mnoga preostala pitanja, kao što su kada početi s kontinuiranim praćenjem, kada ga prekinuti, kojim osobama treba dati prioritet, te koji su postupci najprikladniji nakon uočavanja poremećaja u fiziološkim varijablama.
Cochrane Hrvatska
Prevela: Katarina Vučić
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr