Pitanje sustavnog pregleda: Ispitivana je djelotvornost i sigurnost mrežaste "grid" fotokoagulacije laserom za liječenje začepljenja ogranka vene u mrežnici oka (engl. branch retinal vein occlusion, BRVO) u usporedbi s drugim novim oblicima liječenja toga stanja.

Dosadašnje spoznaje
Kada je blokirana (začepljena) vena koja se nalazi u stražnjem dijelu oka, u mrežnici, može se pojaviti oteklina središnjeg mrežnice (dio oka koji se zove makula), što smanjuje vid. Tada se može čekati da oteklina sama prođe, a moguće je i liječenje otekline na mrežnici primjenom laserske terapije, ubrizgavanjem steroida ili davanje anti-vaskularnog endotelnog činbenika rasta (anti-VEGF). Laser je uveden kao oblik liječenja otkad je objavljena važna studija (istraživanje o začepljenju ogranka vene iz 1984.) koja je pokazala prednost liječenja laserom u odnosu na nikakvo liječenje. Međutim, tijekom posljednjih deset godina laserska tehnologija je napredovala, a osim toga postali su dostupni i novi postupci liječenja koji se mogu dati injekcijom u oko.

Datum pretraživanja literature
Elektroničke baze podataka pretražene su 21 kolovoza 2014.

Obilježja studija
Uključeno je pet studija s ukupno 715 pacijenata. Tri studije su provedene u Italiji, a dvije u SAD-u.

Ključni rezultati
Autori su prvenstveno promatrali stopu povratka ili gubitka vida u sudionika istraživanja. Ispitivanje mrežastog ("grid") lasera i liječenja bez lasera pokazalo je jasnu korist mrežastog lasera. Rezultati ispitivanja kojim se uspoređivala rana i odgođena primjena mrežastog lasera za makularnu BRVO (podskupina BRVO u kojoj je začepljenje ograničeno na male žile koje dreniraju dio regije makule) nisu uvjerljivi i kvaliteta dokaza je niska. Nije sigurno da su injekcije bevacizumba bile učinkovitije od mrežastog lasera, jer je učinak bio neprecizan i kvaliteta dokaza niska. Nije sigurno je li liječenje diodnim laserom smanjenog praga (engl. subthreshold diode laser) bolje od liječenja threshold laserom zbog nepreciznih rezultata istraživanja. Istraživanje koje je uspoređivalo liječenje mrežastim laserom s injekcijama triamcinolona (steroid) je dalo neprecizne rezultate, ali postoji mogućnost da mrežasti lasera može biti bolji od 1 mg triamcinolona nakon 36 mjeseci i bolji od 4 mg triamicinolona nakon 24 mjeseca. U dva od pet istraživanja utvrđen je rizik od pristranosti; to znači da su metode istraživanja bile problematične, što dovodi u pitanje valjanost tih dvaju studija.

Četiri od pet studija prijavile su štetne učinke. U ovim se istraživanjima mrežasti laser dobro podnosio Jedan sudionik u istraživanju je imao puknuće Bruchove membrane u oku (membrana ispod žute pjege) nakon primjene lasera, ali to nije utjecalo na njegov vid. Injekciju bevacizumaba su pacijenti također dobro podnosili, s minimalnim lokalnim nuspojavama (crvenilo oka i površinsko krvarenje). Sudionici koji su primali te injekcije imali su povećan rizik razvijanja povišenog očnoga tlaka koji zahtijeva lijekove ili operaciju, veći rizik od razvijanja očne mrene i opasnih upala oka (endoftalmitis).

Kvaliteta dokaza
Kvalitetni dokazi pronađeni su jednom istraživanju koje podupire djelotvornost mrežastog lasera za liječenje otekline žute pjege zbog začepljene vene. Nema dovoljno dokaza da bi se preporučio rani mrežasti laser, subthreshold laser, bevacizumab injekcija ili tramicinolon injekcija u odnosu na mrežasti laser. Anti-VEGE i terapija steroidima postaju sve popularniji za liječenje očnih bolesti. Međutim potrebno je provesti više studija da bismo procijenili dugoročne ishode tih postupaka u odnosu na liječenjem mrežastim laserom makularnoga edema koji nastaje nakon BRVO.