Dosadašnje spoznaje

Anemija je često stanje, koje zahvaća otprilike četvrtinu svjetske populacije. Anemija se može definirati kao smanjenje broja crvenih krvnih stanica u krvotoku ili smanjena količina hemoglobina u krvi (oboje služe za prijenos kisika). Procjenjuje se da 50% anemičnih ljudi ima anemiju zbog manjka željeza. Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je ocijeniti sigurnost i korisnost liječenja željezom u odraslih muškaraca i odraslih žena (koje nisu bile trudne niti su nedavno bile rodile), koji nisu bolovali od bubrežnih bolesti. Autori Cochrane sustavnog pregleda pretražili su medicinsku literaturu u srpnju 2013. godine kako bi pronašli relevantne studije. Uključena su samo randomizirana istraživanja — studije u kojima je terapija koju primaju sudionici određena slučajnim odabirom, tako da su sudionicima sa sličnim karakteristikama dane različite terapije koje su se potom proučavale. Na taj se način ocjenjuje učinak terapije na te sudionike, umjesto ispitivanja već postojećih razlika između osoba koje primaju različite terapije. Uključena su sva istraživanja, bez obzira na godinu i jezik na kojem su objavljena. Dvoje autora sustavnog pregleda nezavisno su odabrali studije i zabilježili informacije iz tih studija kako bi se mogućnost pogreške smanjila na najmanju moguću razinu.

Značajke istraživanja

Uključeno je 4745 sudionika iz 21 istraživanja koji su primili injekcije željeza, željezo u tabletama ili nisu bili liječeni. Kliničke okolnosti tih istraživanja uključivale su, između ostalog, gubitak krvi, karcinom, anemiju prije operacije zbog različitih uzroka i zatajenje srca. Većina istraživanja uključivala je sudionike s blagom do umjerenom anemijom, a isključivala one sudionike koji su bili alergični na terapiju željezom.

Ključni rezultati

Uspoređivanjem liječenja sudionika tabletama željeza i neliječenja, nije pronađen dokaz da liječenje tabletama željeza ima koristan učinak u pogledu smanjenja smrtnosti i poboljšanja kvalitete života. Međutim, zabilježena je smanjena potreba za transfuzijom krvi unutar skupine pacijenata koji su primali tablete željeza, za razliku od onog dijela sudionika koji nije primio liječenje. Razine hemoglobina bile su više u sudionika koji su primali tablete željeza nego u onih koji nisu bili liječeni. Sudionici koji su liječeni injekcijama željeza imali su više razine hemoglobina u usporedbi sa sudionicima liječenima tabletama željeza i neliječenim sudionicima, ali nije dokazana korist injekcija željeza u vidu smanjenja smrtnosti, smanjivanja broja pacijenata kojima je potrebna transfuzija krvi, te u pogledu poboljšanja kvalitete života sudionika. Iako je prosječna količina krvi dana transfuzijom bila manja u skupini koja je liječena injekcijama željeza u usporedbi s onom koja je dana grupi liječenoj tabletama željeza, samo je jedna studija izvijestila o tom ishodu, zbog čega ne možemo biti sigurni u taj rezultat. Razlike u ozbiljnim komplikacijama između osoba koje su primale terapiju željezom i onih koje nisu primale terapiju nisu bile precizne. Niti jedno istraživanje nije izvijestilo o ozbiljnim alergijskim reakcijama na injekcije željeza, što navodi na zaključak da su one rijetke. Većina zapaženih nuspojava povezanih s liječenjem tabletama željeza bile su blage, poput mučnine, proljeva i zatvora. Usporedbama nije precizno utvrđena prednost jednog preparata željeza nad drugim po pitanju korisnog učinka. Nije bilo moguće odrediti je li željezo korisno u specifičnim kliničkim situacijama zbog toga što dostupne informacije nisu bile jasno predstavljene. Zaključak ovog sustavnog pregleda jest da u ovom trenutku nema dostupnih dokaza koji bi poduprijeli rutinsku primjenu injekcija željeza u odraslih anemičnih muškaraca i odraslih anemičnih žena koje nisu trudne i koje nisu nedavno rodile. Tablete željeza mogle bi biti korisne u onih anemičnih odraslih muškaraca i odraslih žena koji mogu podnositi njihove nuspojave. Nije dokazana ikakva prednost jednog preparata željeza nad drugim.

Buduća istraživanja

Dodatna randomizirana kontrolirana istraživanja nužna su kako bi se odredilo smanjuje li terapija željezom smrtnost i potrebe za transfuzijom krvi, te povećava li kvalitetu života. Takva bi istraživanja trebala biti odgovarajuće ustrojena i trebala bi uključivati dovoljno velik broj sudionika, kako bi se smanjila mogućnost pogrešnih zaključaka.