Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda literature bio je istražiti učinke tehnoloških intervencija za rehabilitaciju djece i adolescenata sa stečenom ozljedom mozga.

Dosadašnje spoznaje

Stečena ozljeda mozga se definira kao ozljeda koja se javlja poslije rođenja a posljedica je bolesti, poremećaja zdravlja ili traume. Nakon zadobivanja ozljede mozga, osoba može razviti teškoće u izvršnim funkcijama i memoriji. Izvršne funkcije su procesi mozga koji uključuju planiranje i emocionalnu kontrolu, koje kontroliraju mogućnost početka i završavanja neke radnje. Memorijski procesi nam omogućavaju spremanje informacija i sjećanje o informacijama našeg s života. Izvršne funkcije također uključuju aspekt memorije koji zovemo radna memorija. Za pomoć djeci i adolescentima pri oporavku od stečene ozljede mozga sve više se koristi tehnologija. Tehnološka pomagala koja se koriste pri rehabilitaciji memorije i izvršnih funkcija su dojavljivači (engl. pager), pametni mobiteli, internetske intervencije i diktafoni.

Datum pretraživanja literature

Literatura je pretražena u rujnu 2015. godine.

Obilježja uključenih istraživanja

Pronašli smo četiri studije (u kojima je sudjelovalo ukupno 206 sudionika). One su ispitivale učinkovitost intervencija temeljenih na tehnologiji za rehabilitaciju djece i adolescenata s traumatskom ozljedom mozga. Sve četiri studije su provedene u Sjevernoj Americi, a tri studije proveo je isti istraživački tim.

Jedno istraživanje sa 120 sudionika koristilo je internetsko savjetovanje i rješavanje problema (engl. Counselor-Assisted Problem Solving, CAPS) kao intervenciju za rehabilitaciju izvršnog funkcioniranja adolescenata u dobi od 12 do 17 godina.

Jedno istraživanje sa 35 sudionika se koristilo tinejdžerskom internetskom stranicom (engl. Teen Online Problem-Solving) čiji je cilj bio poboljšanje izvršnih funkcija kod adolescenata u dobi od 11 do 18 godina.

Jedna studija sa 40 ispitanika se koristila obiteljskom internetskom stranicom (engl. Family Problem Solving) kao intervencijom čiji je cilj bio poboljšati ishode kao što su ponašanje i aspekti izvršnog funkcioniranja djece u dobi od 5 do 16 godina.

Jedna studija sa 12 sudionika se koristila računalnim programom čiji je cilj bio poboljšati kognitivne komunikacijske vještine, uključujući memoriju i aspekte izvršnog funkcioniranja u adolescenata i mladih odraslih u dobi od 12 do 21 godine.

Izvori financiranja studija

Sva financijska sredstva su dolazila iz SAD-a ili Kanade. Jednu studiju financirale su nacionalne službe države Colorado ili Nacionalni institut za zdravlje (engl. National Institutes of Health, NIH) putem istraživačkih projekata. Drugo istraživanje je također financirano pomoću NIH projekta. Jedno istraživanje je financirano od bolničkih sakupljanja kod Easter Seal Research Institute and Apple Canada. Zadnje istraživanje je podržao Ohio Department of Safety.

Ključni rezultati

Ovaj pregled literature pokazuje da su intervencije koje se temelje na tehnologiji poboljšale izvršne funkcije kod adolescenata s traumatskom ozljedom mozga (tj, ozljede mozga nastale kao posljedica prometne nesreće, pada ili udarca u glavu). Međutim, rezultati su vrlo skromni i mala je vjerojatnost da će imati bitniji klinički značaj u djeteta. Jedna studija je koristila tehnologiju za poboljšanje memorije adolescenata s traumatskom ozljedom glave i pokazala je napredak kod intervencijske grupe. Nije moguće odrediti koliko je djelotvoran taj pristup bio zbog neprikladnog prikaza statističkih informacija. Dvije studije su pratile pojavu anksioznosti i depresije kao sekundarnih posljedica kroz sljedećih 6 mjeseci praćenja, ali nisu pronašli dokaze o razlici između intervencijske i kontrolne grupe. Samo jedna studija je zabilježila nuspojave, te zabilježila da do pojave anksioznosti i depresije nije došlo. Dvije studije su prikazale podatke o učestalosti korištenja intervencije. Jedna studija je zabilježila poboljšanja u društvenom funkcioniranju/društvenoj kompetenciji kod intervencijske grupe. Ne postoje zabilježeni podatci koji prikazuju druge sekundarne ishode.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza za sve ishode je vrlo niska, što znači da će buduća istraživanja vrlo vjerojatno promijeniti procjenu učinka. Sva četiri istraživanja su bila mala, te nije uvijek bilo moguće prikriti u koju skupinu su bili razvrstani ispitanici. U trima studijama su osobe koje su mjerile rezultate znale u kojoj skupini se nalaze ispitanici, što nije dobro za objektivno mjerenje rezultata.