Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željeli smo saznati mogu li intervencije koje podržavaju ljude da promijene ponašanje vezano za zdravlje i koje su dostupne u javnim ljekarnama, promijeniti način na koji ljekarnici stupaju u interakciju s korisnicima ljekarni i mogu li poboljšati zdravstvene ishode tih korisnika.

Ključni rezultati

Ljekarne i njihovi radnici mogu imati važnu ulogu u promicanju zdravlja i vjerojatno će malo poboljšati zdravstvene ishode korisnika ljekarni, uz prihvatljiv trošak i bez dokaza o štetnosti (štetni događaji se mogu dogoditi ili ne moraju, nije razjašnjeno, jer istraživanja nisu zabilježila štetne učinke).

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Javne ljekarne su lako dostupna mjesta za većinu ljudi , gdje mogu dobiti savjete u vezi zdravlja. U prošlosti su se ovi savjeti ograničavali na to kako najbolje uzeti određeni lijek, ali ljekarnici u javnim ljekarnama sve više provode i druge aktivnosti, poput savjeta o zdravoj prehrani i upravljanju dugoročnim medicinskim stanjima. Iako neki ljekarnici nude prodaju proizvoda bez čvrsto utemeljenih dokaza, stručne smjernice izdane ljekarnicima pokušale su smanjiti te djelatnosti i staviti veći naglasak na razvijanje javnih zdravstvenih usluga utemeljenih na dokazima. Mnogi ljudi smatraju da su navike i ponašanja vezana za zdravlje vrlo složeni. Ljekarne mogu biti korisne, ali važno je razumjeti jesu li djelatnosti promicanja zdravlja koje se isporučuju u ljekarnama vrijedne i učinkovite, tako da oni koji su odgovorni za zdravstvo mogu odlučiti vrijedi li trošiti sredstva u svrhu podržavanja ljekarni.

Ključni rezultati

Pronašli smo 57 istraživanja s ukupno 16 220 ispitanika koji su istraživali učinke promicanja zdravlja u usporedbi s uobičajenim liječenjem ili bez njega. Provedena su diljem svijeta, 49 u zemljama s visokim dohotkom i osam u zemljama sa srednjim dohotkom. Većina istraživanja (36/57) bila je usmjerena i na ljekarničke djelatnike i na korisnike ljekarni; osam je bilo usmjereno samo na djelatnike ljekarni, a 13 samo na korisnike ljekarni. Zdravstvena stanja koja su najčešće proučavana su dijabetes, hipertenzija, astma i smanjenje kardiovaskularnog rizika. Istraživanja su bila različite kvalitete. Neka istraživanja nisu poduzela dovoljno mjera predostrožnosti kako bi spriječila da ispitanici koji su trebali biti izloženi uobičajenoj ili nikakvoj usluzi (tj. kontrolna skupina), dobiju dijelove intervencije.

Otkrili smo da djelatnici ljekarni mogu promijeniti ponašanje, primjerice poboljšati svoje komunikacijske vještine, kako bi pomogli ljudima da učinkovitije upravljaju svojim zdravstvenim stanjima.

Sveukupno, ova istraživanja vjerojatno pokazuju blagi povoljan učinak na ponašanje korisnika vezano za zdravlje, na kliničke ishode (npr. razine kolesterola ili glikoliziranog hemoglobina) i kvalitetu života. Nijedno istraživanje nije mjerilo kliničke događaje, kao što su srčani ili moždani udar. Nije bilo dokaza o štetnosti prijavljenih ni u jednom istraživanju, ali nijedno istraživanje nije ni opisalo da je mjerilo štetne događaje. Pet od sedam istraživanja koja su mjerile troškove pokazala su da je promocija zdravlja, koju su pružili djelatnici ljekarni, bila isplativa.

Ovi rezultati pokazuju da ljekarnici u javnim ljekarnama vjerojatno mogu blago poboljšati zdravstvene rezultate korisnika ljekarni, po razumnoj cijeni. Istraživanja su uključivala različite zemlje, uvjete, intervencije i ishode, što govori da postoji veliko zanimanje za to da ljekarnici putem javnih ljekarni rade na promicanju ponašanja povezanih sa zdravljem. Međutim, da bi se buduća istraživanja lakše uspoređivala, potrebna je veća uporaba temeljitih, sustavnih pristupa u opisu tih zahvata, upotreba standardiziranog skupa ishoda, i nova istraživanja koja bi nadogradila dosadašnje rezultate.

Koliko je ovaj pregled ažuran?

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2018. godine.