Svrha ovog Cochrane sustavnog pregleda literature bila je pronalaženje kvalitetnih dokaza iz istraživanja koja su usporedila učinkovitost korpomazina i metiapina u liječenju shizofrenije

Dosadašnje spoznaje

Shizofrenija je česta, trajna i onesposobljavajuća duševna bolest rasprostranjena širom svijeta. Ljudi koji boluju od shizofrenije često doživljavaju pozitivne simptome, kao što su halucinacije i zablude, i negativne simptome, kao što je apatija (nedostatak volje, interesa) i gubitak osjećaja.

Antipsihotički lijekovi su se pokazali uspješnim u liječenju pozitivnih simptoma, ali negativni simptomi se i dalje teško liječe i obično na njih rutinski antipishotici ne djeluju. Pored toga, antipsihotici često imaju neugodne štetne učinke.

Klorpromazin je naveliko dostupan i jeftin antipsihotik koji je na tržište uveden 1950-ih godina i smatra se osnovom liječenja shizofrenije širom svijeta. Početno istraživanje je ukazalo na to da je klorpromazin pomogao u postizanju globalnog napretka u liječenju bolesti, kao i da je bio učinkovit u sprječavanju povratka simptoma u usporedbi s placebom (lažnim lijekom). Međutim, neki neželjeni efekti klopromazina, naročito učestalost poremećaja kretanja, označeni su kao vrlo ozbiljni. Metiapin je relativno noviji antipsihotik, za kojeg se navodi da je učinkovit u liječenju simptoma shizofrenije kao i da izaziva manje neželjenih efekata. Međutim, trenutno ne postoje kvalitetne informacije koje se tiču učinkovitosti metiapina u izravnoj usporedbi s klorpromazinom.

Pretraživanje dokaza

U studenom 2015. godine pretražena je medicinska literatura. Pronađena su 4 znanstvena rada na tu temu. Uvidom u te znanstvene radove utvrđeno je da se opisuju tri ispitivanja provedena na slučajno odabranim pacijentima sa shizofrenijom koji su dobivali klopromazin ili metiapin.

Ključni rezultati

Naš pregled literature uključio je tri studije s ukupno 161 sudionikom. Studije nisu pokazale stvarnu razliku prilikom upotrebe klorpromazina i metiapina u poboljšanju općeg stanja pacijenata ili učestalosti parkinsonizma (zajednički termin za simptome kao što je tremor (podrhtavanje), bradikinezija (usporenost pokreta), rigidnost (krutost) i posturalna nestabilnost (otežano uspostavljanje ravnoteže)). Nisu opisani podatci iz drugih glavnih područja koja su zanimala autore ovog sustavnog pregleda: duševno stanje, korištenje zdravstvene skrbi, zadovoljstvo terapijom, ponašanje pacijenata ili o troškovima skrbi.

Zaključci

Iz dokaza kojima raspolažemo ne mogu se izvući čvrsti dokazi. Broj studija, kao i broj sudionika u svakoj od navedenih studija je malen, a također su sve izvedene u kratkom roku. Stoga smo sve dokaze koje smo pronašli ocijenili kao dokaze loše kvalitete. Međutim, metiapin nije antipsihotik koji se često propisuje i upotrebljavana. Tako da iako je naš dokaz slab, vjerojatno će ostati najbolji dokaz jer je malo vjerovatno da će se u daljoj budućnosti provoditi novi pokušaji uspoređivanja hlorpromazina i metiapina.