Teo: Dobar dan! Ja sam Teo Peričić, suradnik Hrvatskog Cochranea. Infektivni proljev je odgovoran za tisuće smrtnih slučajeva svaki dan diljem svijeta, a probiotici su predloženi kao mogući tretman. Relevantni Cochrane sustavni pregled ažuriran je po drugi put u prosincu 2020., a prvi autor, Shelui Collin-son iz Liverpoolske škole za tropsku medicinu u Velikoj Britaniji, opisuje najnovije nalaze u ovom podcastu. Razgovor je prevela dr. Maja Štimac, pedijatrica iz Osijeka, a dr. Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochranea s Medicinskog fakulteta u Splitu će ga pročitati.

Irena: Akutni infektivni proljev javlja se u ljudi svih dobnih skupina, a posebno u djece u siromašnijim zemljama. Uzrokuju ga mnoge različite bakterije, virusi i paraziti. Većina epizoda traje samo nekoliko dana, ali kada je ozbiljna, gubitak vode i soli iz tijela uzrokuje tešku dehidraciju, pa čak i smrt. To čini proljev trećim vodećim uzrokom smrti djece u svijetu.
Najvažniji aspekt kliničkog liječenja je spriječiti ili liječiti dehidraciju davanjem dodatne tekućine. Međutim, ako intervencije skrate trajanje bolesti, to bi također imalo neke prednosti, a probiotici su predloženi kao nešto što bi to moglo učiniti.
Probiotici su žive bakterije i kvasnice za koje se smatra da obnavljaju prirodnu ravnotežu mikroba u crijevima kada je ona narušena bolešću. Probiotici se često opisuju kao "dobre" ili "prijateljske" bakterije i mogu skratiti trajanje proljeva djelovanjem na štetne mikrobe ili smanjenjem oštećenja crijeva koja se pojavljuju kod infektivnog proljeva.
Za ovo najnovije ažuriranje pronašli smo 82 randomizirana ispitivanja koja su uključivala više od 12 000 ispitanika s akutnim proljevom, od kojih su velika većina djeca.
Većina studija rađena je u bogatijim zemljama. Neke studije su rađeni u zajednici, a neki u ljudi primljenih u bolnicu. Svi su pacijenti primali odgovarajuće tekućine za rehidraciju i randomizirani su u skupine koje su primale probiotike, placebo ili su bili bez dodatnog liječenja. Studije su osmišljene i provedene na mnogo različitih načina, s širokim spektrom testiranih probiotika, a učinci probiotika na proljev značajno su varirali između studija. Gledajući kvalitetu istraživanja, procijenili smo da su mnoge studije niske kvalitete, a također smo posumnjali da neke studije možda nisu objavljene ako nisu uspjele pokazati da su probiotici učinkoviti. Ne bismo mogli pronaći te 'negativne' studije niti ih uključiti u naš pregled.
Zbog nedostataka u velikom dijelu baze dokaza, usredotočili smo se samo na one studije za koje smo procijenili da su visoke kvalitete. Za naše glavne ishode, dva istraživanja koja su uključivala gotovo 1800 djece pružila su umjereno pouzdane dokaze da je broj djece koja su imala proljev koji je trajao dulje od 48 sati bio sličan za probiotičku i kontrolnu skupinu. Također nije bilo razlike u trajanju proljeva u šest ispitivanja koja su uključivala nešto više od 3000 ispitanika, iako je za taj nalaz sigurnost dokaza bila vrlo niska.
Osim toga, nismo otkrili da razlika između probiotičke i kontrolne skupine na bilo koji važan način ovisi o dobi ispitanika, socioekonomskoj razini ili ozbiljnosti proljeva; jesu li dobili ili ne antibiotike ili cink; je li proljev uzrokovan rotavirusom i u kojoj je regiji svijeta provedena studija. Također nismo pronašli jasne dokaze učinkovitosti bilo kojeg specifičnog probi-otičkog pripravka.
Neke su studije izvijestile o drugim važnim ishodima; i opet nismo pronašli nikakve razlike između probiotičke i kontrolne skupine vezano uz pitanja koliko je ispitanika imalo proljev koji je trajao dulje od 14 dana, koliko je ispitanika primljeno u bolnicu s proljevom u studijama provedenim u zajednici ili koliko dugo su ispitanici zadržani u bolnici.
U zaključku, unatoč velikom broju ispitivanja, ustanovili smo da je kvaliteta dokaza slaba. Kada smo našu analizu ograničili na visokokvalitetna ispitivanja, otkrili smo da probiotici vjerojatno čine malu ili nikakvu razliku u broju ispitanika koji imaju proljev koji traje 48 sati ili dulje, a nije sigurno smanjuju li trajanje akutnog proljeva. Na temelju toga, naša je poruka da naši rezultati ne podržavaju upotrebu probiotika za liječenje akutnog proljeva.

Teo: Ako želite pročitati cijeli pregled, uključujući njegove implikacije na praksu i istraživanje, dostupan je u cijelosti na internetu. Da biste to pronašli, posjetite stranicu Cochrane Library dot com i pretražite "probiotics and diarrhoea".