Andrija: Dobar dan! Ja sam dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske županije i član hrvatskog Cochrane-a. Dismenoreja je medicinski naziv koji se daje bolnim grčevima u maternici menstrualnog porijekla, koji je također poznat kao menstruacijska bol. Postoji nekoliko Cochraneovih sustavnih pregleda o načinima kako olakšati tu bol, a onaj koji istražuje učinak vježbanja obnovljen je u rujnu 2019. Jedna od autorica, Jane Chalmers, sa Sveučilišta Western Sydney u Australiji, iznosi što je nađeno, a izv. prof. Irena Zakarija-Grković, dr. med. i voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor i pročitat će ga.

Irena: Dismenoreja ili menstrualna bol je velik problem u cijelom svijetu. Više od dvije trećine žena mlađih od 25 godina pati od toga. Bol utječe na kvalitetu života, uzrokujući izostanak iz škole i posla te smanjeno sudjelovanje u sportskim i društvenim aktivnostima. Većina žena pokušava suzbiti bol lijekovima bez recepta kao što su ibuprofen i paracetamol, ili strategijama samopomoći kao što su mirovanje i primjena topline, ali sve to malo pomaže. Tjelesna aktivnost se već dugo zagovara kao alternativa i napravili smo ovaj pregled da bismo bolje razumjeli proturječne dokaze o njezinoj učinkovitosti i otkrili da je vjerojatno vrijedi pokušati.
Pronašli smo 12 randomiziranih studija, koje su uključivale gotovo 900 žena. Studije su uglavnom bile iz Irana i Indije, s četiri, odnosno tri studije; ali je također bilo istraživanja iz Egipta, Koreje, Novog Zelanda i SAD-a. Testiran je niz vrsta tjelovježbe, s četiri studije koje su uspoređivale tjelovježbu visokog intenziteta s nevježbanjem, šest je uspoređivalo tjelovježbu niskog intenziteta s nevježbanjem, a jedna je uspoređivala tjelovježbu niskog intenziteta s nesteroidnim protuupalnim lijekovima. Oblici vježbanja uključivali su trening na traci za trčanje, zumbu, jogu, istezanje i jačanje jezgre. Učestalost vježbanja varirala je od jednom do šest puta tjedno, s vježbama koje su trajale između 10 i 60 minuta.
Kada smo spojili rezultate kvalitetnijih studija u meta-analizi, to je pokazalo da tjelovježba niskog i visokog intenziteta ima velike učinke na jačinu menstrualne boli u usporedbi s nevježbanjem, iako je učinak na cjelokupni menstrualni ciklus i kvalitetu života mnogo manje jasan. Također, postoji mnogo nesigurnosti oko usporedbe tjelovježbe s nesteroidnim protuupalnim lijekovima, tako da ne znamo smanjuje li vježbanje menstrualne bolove, korištenje analgetika ili izostanak s posla, odnosno škole više ili manje od tih lijekova.
Ukratko, pokazali smo da postoje neki dokazi niske kvalitete koji upućuju na to da tjelovježba, koja se izvodi po 45-60 minuta najmanje tri puta tjedno, može pružiti klinički značajno smanjenje intenziteta menstrualne boli. S obzirom na to otkriće, kao i ukupne zdravstvene prednosti redovite tjelovježbe i razmjerno nizak rizik od nuspojava prijavljenih u općoj populaciji, čini se razumnim da žene razmotre korištenje tjelovježbe za ublažavanje menstrualne boli. U budućnosti nam je potrebno više istraživanja veće kvalitete da bismo odredili optimalnu vrstu, vrijeme i dozu vježbanja i maksimalno povećali smanjenje boli.

Andrija: Da biste saznali više o vrstama tjelovježbe koje su testirane u dosadašnjim randomiziranim ispitivanjima i da biste pratili buduća ažuriranja ovog sustavnog pregleda ako nove studije postanu dostupne, idite na internet na Cochrane Library. com i pretražite 'exercise for period pain' da biste pronašli članak.

Preveo: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić