Glasovni zapis: Može li zakonska zabrana pušenja smanjiti izloženost pasivnom pušenju i učestalost pušenja?

Zabrana pušenja na javnim mjestima, kao što su restorani, jedna je od najistknutijih mjera javnog zdravstva provedenih posljednjih godina u više zemalja svijeta. Cochraneov sustavni pregled u kojem su razmatrani zdravstveni ishodi tih zabrana, ažuriran je u veljači 2016. godine. Kate Frazer sa Svučilišta u Dablinu, iz Irske, prve zemlje na svijetu koja je uvela jednu od tih zabrana na nacionalnoj razini, navodi kako je dokaza o utemeljenosti te odluke sve više što potvrđuju i posljednja istraživanja.

Njezin iskaz o provedenom istraživanju prevela je Ivana Marasović Šušnjara iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

- Pročitajte prijepis

Irena: Zabrana pušenja na javnim mjestima, kao što su restorani, jedna je od najistknutijih mjera javnog zdravstva provedenih posljednjih godina u više zemalja svijeta. Cochraneov sustavni pregled u kojem su razmatrani zdravstveni ishodi tih zabrana, ažuriran je u veljači 2016. godine. Kate Frazer sa Svučilišta u Dablinu, iz Irske, prve zemlje na svijetu koja je uvela jednu od tih zabrana na nacionalnoj razini, navodi kako je dokaza o utemeljenosti te odluke sve više što potvrđuju i posljednja istraživanja.
Njezin iskaz o provedenom istraživanju prevela je Ivana Marasović Šušnjara iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Ivana: Diljem svijeta, duhan je drugi glavni uzrok smrtnosti odgovoran za jednu od deset smrti u odrasloj populaciji što je potaklo donošenje mjera za kontrolu potražnje i nabave duhanskih proizvoda te zaštitu javnog zdravlja. Ključnu ulogu u podizanju svijesti za ostvarenje okruženja bez duhanskog dima ima Svjetska zdravstvena organizacija, prema čijoj procjeni 600.000 ljudi svake godine umire od bolesti povezanih sa sekundarnim izlaganjem duhanskom dimu. Sekundarno izlaganje duhanskom dimu, poznato kao pasivno pušenje, kombinacija je dima koji nastaje izagaranjem duhana i dima koji izdiše pušač.
Tako nastali dim je složena mješavina plinova i čestica emitiranih izgaranjem duhanskih proizvoda i proglašen je kancerogenim od Međunarodne agencije za istraživanje raka. Nacionalni zakon o zabrani pušenja koji zabranjuje ili ograničava izloženost pasivnom pušenju u svim zatvorenim javnim i radnim mjestima prvi put je uveden u Irskoj 2004. godine. Primarni cilj ovakvog zakonodavstva je zaštititi nepušače, no potencijalno može imati utjecaj na društvene norme i pušačke navike ljudi koji žele prestati pušiti.
Autori ovog ažuriranog Cochraneovog sustavnog pregleda htjeli su procijeniti učinke zakonske zabrane pušenja na pobol i smrtnost kao posljedicu izlaganju posrednom duhanskom dimu te učinke zakonske zabrane pušenja na prevalenciju pušenja i potrošnju duhana. Budući da je prethodna verzija sustavnog pregleda pokazala jasan dokaz da uvođenje zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima smanjuje izloženost duhanskom dimu na tim mjestima, u ovoj verziji sustavnog pregleda nisu bile uključene studije koje su samo prikazale pokazatelje izloženosti duhanskom dimu, nego su studije morale uključivati i pokazatelje utjecaja na zdravlje ljudi.
U ažurirani pregled uključeno je 77 studija iz 21. zemlje, što je veći broj zemalja nego prethodno. Zadržano je 12 studija iz izvornika i uključeno 65 novih studija. U pregledu nije bilo randomiziranih kontroliranih studija zbog nedostatka izvedivosti korištenja ove metodologije u istraživanjima na razini populacije. Studije su imale različit dizajn: 36 je koristilo dizajn trenutačnih vremenskih nizova, 23 dizajn kontroliraniih studija prije i poslije intervencije, a 18 studije prije i poslije intervencije bez kontrolne skupine. Što se tiče utjecaja na zdravlje ljudi u 44 studije opisan je utjecaj na kardiovaskularno zdravlje, u 21. na zdravlje dišnih organa, a 7 ih je istražilo zdravlje novorođenčadi dok ih je 11 izvjestilo o stopama smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem na nacionalnoj razini. Dvadeset četiri studije ocijenile su utjecaj zakonskih zabrana pušenja na prestanak pušenja.
Autori su utvrdili postojanje čvrstih dokaza pozitivnog utjecaja zakonodavsta vezanog za zabranu pušenja na smanjenje broja bolničkih prijema zbog kardiovaskularnih bolesti, posebno u 33 studije zbog akutnog koronarnog sindroma i u 5 od 6 studija za prijem zbog moždanog udara. Također dokazi ukazuju na smanjene prijema za nepušače kao i za pušače.
Čvrsti su dokazi u 8 od 11 studija smanjene smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem. Studije vezane za učinke na zdravlje dišnih organa utvrdile su smanjenje stope prijema za astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest. Međutim, dokazi nisu bili konzistentni u svim studijama te su potrebna dodatna istraživanja kao i studijama vezanim za zdravlje novorođenčadi o utjecaju na smanjenje broja djece s niskom porođajnom težinom, smanjenje stopa majki pušača i smanjenje prijevremenih porođaja. Utjecaj zakonodavne zabrane pušenja na prevalenciju pušenja i stope potrošnje duhana nije konzistentan, pri čemu neke studije ne otkrivaju dodatne dugoročne promjene stopa prevalencije.
Zaključno, ovaj ažurirani sustavni pregled pružio je jasnije dokaze i snažniju podršku prethodnim zaključcima kako uvođenje zakonske zabrane pušenja doprinosi poboljšanju zdravlja ljudi smanjivanjem izloženosti duhanskom dimu.

Irena: Pojedinosti o utjecaju zakonske zabrane pušenja na zdravlje koje donose desetine studija uključenih u ovu recenciju, mogu se pročitati cjelovito online u Cohraneovoj knjižnici. Možete ih jednostavno pronači na Cohrane Library.com pretraživanjem izraza „zabrana pušenja“.

Podcast translated by Ivana Marasović Šušnjara
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Ivana Marasović Šušnjara
Translated Podcast recorded by Teo Peričić

Zatvorite transkript