Irena: Dobar dan,  ja sam izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Nesanica pogađa mnogo ljudi i postoji širok raspon terapeutskih pristupa. Jedan od tih uključuje slušanje glazbe, a relevantni Cochraneov sustavni pregled obnovljen je u kolovozu 2022. godine. Vodeća autorica, Kira Vibe Jespersen, sa Sveučilišta Aarhus i Kraljevske glazbene akademije Aarhus/Aalborg u Danskoj, govori nam o važnosti sustavnog pregleda i o tome što je pronađeno. Doktorica stomatologije, Mia Soleša, suradnica hrvatskog Cochrane-a, prevela je razgovor i pročitati će nam ga.

Mia: Diljem svijeta, milijuni ljudi imaju problema sa spavanjem. Ljudi mogu imati poteškoće  s usnivanjem,  trajanjem sna ili lošom   kvalitetom sna. San je važan za fizičko i duševno zdravlje, a posljedice lošeg sna ozbiljne su, kako za pojedince tako i za društvo. Stoga je važno pronaći načine kako ublažiti simptome nesanice, a mnogi ljudi slušaju glazbu kako bi poboljšali svoj san.
Imajući to na umu, napravili smo ovaj sustavni pregled kako bismo istražili je li slušanje glazbe učinkovito. Pronašli smo dokaze koji upućuju na to da glazba ima blagotvoran učinak na kvalitetu sna, dok su dokazi o ostalim ishodima manje pouzdani.
Pronašli smo 13 randomiziranih studija u kojima je sudjelovalo nešto više od 1000 ispitanika. Studije su uspoređivale učinak slušanja glazbe s uobičajenim ili nikakvim liječenjem. Ispitivan je učinakslušanja 25 do 50 minuta unaprijed snimljene glazbe dnevno, u razdoblju od tri dana do tri mjeseca.
Deset studija izvijestilo je o učinku slušanja glazbe na kvalitetu sna. Kombiniranjem tih rezultata  dobiveni su  umjereno kvalitetni dokazi za blagotvoran učinak glazbe. Rezultati nisu pokazali razliku među onima koji su slušali glazbu jedan ili dva tjedna u usporedbi s onima koji su glazbu koristili dulje od tri tjedna. Slično tome, nismo uočili razlike u učinku među sudionicima koji pate od nesanice povezane s godinama, nesanice povezane s kroničnim zdravstvenim stanjem, nesanice povezane s trudnoćom ili onih kojima je dijagnosticirana nesanica kao primarni poremećaj.
Neke od studija također su izvijestile o drugim ishodima spavanja kao što su ukupno vrijeme spavanja, vrijeme usnivanja  - koliko brzo osoba može zaspati- te ozbiljnost nesanice.  Budući da je manje studija  izvještavalo o ovim ishodima, manje smo sigurni u rezultate. Nadalje, postojala je razlika u studijama koje su koristile subjektivna mjerenja  elemenata spavanja - kao što su standardizirani upitnici - i studija koje su koristile  objektivne metode  kao što su elektrode za bilježenje aktivnosti mozga, očiju i mišića tijekom sna. Nekoliko je studija mjerilo simptome depresije, anksioznosti i kvalitetu života.  Kombiniranje rezultata tih studija pokazalo je nisku ili vrlo nisku pouzdanost dokaza za smanjenje anksioznosti i poboljšanja kvalitete života glazbom. Važno je istaknuti da ni u jednoj studiji nisu  opisani ikakvi štetni učinci.
Ukratko, naš sustavni pregled pokazuje kako glazba vjerojatno pomaže u poboljšanju kvalitete sna u usporedbi s uobičajenim ili nikakvim liječenjem. Kao takva, glazba može biti sigurna i korisna strategija za poboljšanje kvalitete sna raznim ljudima sa simptomima nesanice.

Irena: Hvala Mia. Ukoliko želite saznati više o dobrobitima glazbe i onome što je testirano u studijama, možete pronaći cjeloviti sustavni pregled online u Cochrane Library. com jednostavnom pretragom "music and insomnia".

Prevela: Mia Soleša
Lektorirao: Mladen Boban
Snimio: Teo Peričić
Čitali: Mia Soleša i Irena Zakarija-Grković