Andrija: Dobar dan! Ja sam dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske županije i član hrvatskog Cochrane-a. Cochrane proizvodi niz brzih sustavnih pregleda da pomogne vlastima odgovoriti na pandemiju. Jedan od ovih sustavnih pregleda, objavljen u travnju 2020.,  proučio je učinak pepela na pranje ruku kada voda i sapun nisu dostupni. U ovom glasovnom zapisu, Lars Jorgnesen iz Nordijskog Cochrane centra razgovara s kolegom, Asger Paludan-Mullerom, o rezultatima, a doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochanea s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor i pročitati će nam ga. 

Irena: Vi i vaši suradnici napravili ste sustavni pregled o pepelu za pranje ruku. Možete li nam reći zašto ste to napravili?

Andrija: Pa, kao što svi znamo, pravilno pranje ruku jedna je od najvažnijih mjera za sprečavanje širenja zaraznih bolesti, uključujući i COVID-19. Nažalost, otprilike 40% stanovnika svijeta nemaju pristup sapunu i tekućoj vodi pa su jeftine alternative nužno potrebne. Pepeo se rabi u nekim dijelovima svijeta, i preporučuju ga neke nevladine organizacije, ali nitko nije sustavno proučio njegove prednosti i nedostatke.

Irena: Razumijem, znači bio je potreban sustavni pregled literature. Koja ste istraživanja namjeravali uključiti?

Andrija: Očekivali smo samo nekoliko ili nijedno randomizirano istraživanje i zato smo odlučili uključiti i opažajna istraživanja, poput kohortnih istraživanja, studije parova ili prije-poslije istraživanja s kontrolom skupinom. Prvenstveno su nas zanimala istraživanja o različitim načinima pranja ruku koja su proučavala klinički relevantne ishode, poput bakterijske ili virusne infekcije, prijem u bolnicu i druge štetne posljedice.

Irena: To ima smisla. Jeste li uspjeli naći ikoje relevantno istraživanje?

Andrija: Da, naše pretraživanje literature otkrilo je 58 zapisa. Na kraju, uključili smo 14 istraživanja opisanih u 19 članaka, s pet ne-randomiziranih istraživanja, četiri presječna istraživanja, tri prospektivna kohortna istraživanja, i jednu studiju parova, kao i randomizirano istraživanje. 

Irena: Zvuči kao da ste imali puno podataka za obraditi.

Andrija: Nažalost, ne. Brojna istraživanja nisu razlikovali između učinka pepela i sapuna, i nismo našli ni jedno istraživanje koje je proučilo naša unaprijed definirana ishoda mjerenja. Dva opažajna istraživanja su pratila infekcije, ali nisu potvrdila dijagnozu laboratorijskim testovima. Jedno istraživanje je pratilo pojavu proljeva, ali proljev može biti izazvan drugim stvarima pored bakterija ili virusa. Drugo istraživanje je pratilo simptome infekcija reproduktivnog trakta, ali ovi simptomi mogu biti izazvani i drugim uzrocima. Također smo pronašli četiri istraživanja koja su pratila broj bakterija nakon pranja ruku različitim sredstvima, ali to je neizravan ishod pa nije baš jasno koliko je klinički relevantan. Također, ocijenili smo da su sva istraživanja s korisnim podatcima imali kritičan ili visok rizik pristranosti. 

Irena: To je razočaravajuće. Kako biste saželi vaš sustavni pregled i gdje ga mogu ljudi naći?

Andrija: Pa, na temelju nekolicine istraživanja, s neizravnim ishodima mjerenja i visokim rizikom pristranosti, ne možemo donijeti nikakav čvrsti zaključak o prednostima ili nedostatcima uporabe pepela za pranje ruku. Potrebna su velika randomizirana klinička istraživanja s relevantnim ishodima mjerenja da bismo mogli saznati je li pepeo zaista korisna zamjena za sapun i vodu. Važno je da su ljudi toga svjesni i zato mi je drago da je naš sustavni pregled besplatno dostupan online. Ako idete na Cochrane Library točka kom i utipkate u tražilicu 'pepeo i pranje ruku' naći će ga.

Prevela: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić