Irena: Pozdrav, ja sam izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, dr.med. i voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Desetak  Cochraneovih sustavnih pregleda u našoj zbirci o COVID-u 19 odnose se na dijagnostiku., Drugo ažuriranje jednog od tih sustavnih pregleda, koji se odnosi  na korištenje brzih antigenskih testova na mjestu skrbi objavljeno je u srpnju 2022. Glavna autorica Jacqueline Dinnes sa Sveučilišta iz Birminghama u Velikoj Britaniji rekla nam je što su pronašli, a Petar Žuljević, student 6. godine medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i suradnik hrvatskog Cochranea, preveo je razgovor i govorit će nam o tome.

Petar: Testovi za dijagnosticiranje COVID-a 19 važan su alat za pomoć u smanjivanju širenja infekcije. Testovi nisu savršeni u otkrivanju je li netko zaražen ili ne, stoga je važno procijeniti koliko će često test pokazati netočan rezultat. Bio to lažno pozitivan ili lažno negativnan rezultat, spoznaja koliko često se to može dogoditi daje nam za mogućnost da odvagnemo moguće koristi i štete od upotrebe tog testa.
Naše drugo ažuriranje sustavnog pregleda o brzim antigenskim testovima na mjestu skrbi  razmatra dokaze objavljene do ožujka 2021. Poput PCR-a, brzi antigenski testovi koriste uzorke iz nosa ili grla, ali se mogu napraviti i izvan specijalističkog laboratorija i daju  rezultate puno brže od PCR testa.
U ovaj sustavni pregled uključili smo 155 studija, koji su procijenili  49 različitih brzih antigenskih testova. Ove studije uključuju uzorke nešto više od 100 000 ljudi, uključujući gotovo 17 000 kod kojih je infekcija COVID-a 19 potvrđena pozitivnim PCR testom.
Sa svakim ažuriranjem ovog sustavnog pregleda, uočili smo postupna poboljšanja u kvaliteti istraživanja i povećanje broja studija koje su uključivale osobe bez znakova ili simptoma COVID-a 19. U ovom ažuriranju, istraživanja su većinom uključivala osobe sa simptomima COVID-a 19 koje su se javile na testiranje u centar za testiranje na COVID-19 ili u drugu zdravstvenu ustanovu, ali nismo uvijek mogli biti sigurni koliko dugo su sudionici ovog istraživanja imali simptome, i jesu li ih uopće imali. U istraživanjima, testovi nisu uvijek izvedeni na način koji preporučuju proizvođači testova ili su provedeni u laboratorijima od strane stručnog osoblja, što znači da se mogu očekivati različiti rezultati kada se testovi koriste u rutinskoj praksi.
Vraćajući se na naše pronalaske, kod osoba s COVID-om 19, koji je potvrđen PCR-om, brzi antigenski testovi  ispravno su identificirali infekciju u prosjeku kod 73% osoba sa simptomima, u usporedbi s 55% osoba bez simptoma. Za osobe sa simptomima, testovi su ispravno identificirali više osoba s infekcijom kada je test korišten unutar tjedan dana od pojave simptoma. To je vjerojatno zato što ljudi imaju najveću količinu virusa u svom tijelu prvih dana nakon što su zaraženi. Za osobe bez simptoma, testovi su ispravno identificirali više osoba s infekcijom kada su testovi bili dostupni samo osobama koje su bile u kontaktu s nekim s potvrđenom infekcijom COVID-a 19 u usporedbi s onima kada su testovi bili šire dostupni svima koji su željeli se testirati. Prisutnost ili odsutnost simptoma i vjerojatnost nedavne izloženosti potvrđenom slučaju vjerojatno su doveli do velikog dijela varijacija u točnosti testa koje smo uočili kada su testovi korišteni u različitim okruženjima, kao što su centri za testiranje na COVID-19, druga zdravstvena okruženja, škole ili sveučilišta ili u svrhu probira.
Kod osoba koje nisu imale COVID-19 ili su imale negativan rezultat PCR testova, brzi antigenski testovi ispravno su isključili infekciju kod 99,1% osoba sa simptomima i 99,5% osoba bez simptoma.
Primijetili smo dosta varijacija u osjetljivosti različitih proizvođača testova i naši ukupni rezultati kombiniraju nalaze iz različitih studija koje su ocjenjivale jedne te iste testove. Kad smo ograničili analize na istraživanja koja su slijedila uputstva proizvođača, samo je sedam testova zadovoljilo međunarodne standarde „primjerene“ točnosti kada su korišteni kod osoba sa simptomima COVID-a 19. Nismo pronašli nijedan test koji je zadovoljio ovaj standard kod primjene kod osoba bez simptoma.
Zaključno, brzi antigenski testovi nastavljaju biti privlačan i potencijalno važan alat za upravljanje širenja COVID-a 19. Testovi su znatno manje sposobni otkriti infekciju kada osobe nemaju simptome COVID-a 19, ali imaju nešto bolje rezultate kod ljudi koji su bili u kontaktu s potvrđenim slučajevima. Do sada nismo bili u mogućnosti razmotriti bilo kakav učinak na točnost cijepnog statusa ili varijanti SARS-CoV-2, ali se nadamo razmotriti sve relevantne dokaze u budućem ažuriranju ovog sustavnog pregleda.

Irena: Želite li pročitati trenutnu verziju ovog sustavnog pregleda, ili buduća ažuriranja, ono je dostupno besplatno na internetskoj stranici Cochrane Library točka com, utipkajte u tražilicu antigen tests for COVID-19, i pronaći ćete ga.

Preveo: Petar Žuljević
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Petar Žuljević
Snimio: Teo Peričić