Dosadašnje spoznaje: Većina osoba s prijelomom kuka starije su dobi i potrebna im je operacija, a ona zahtijeva anesteziju. Prijelomi su obično rezultat padova. Te osobe često imaju druge zdravstvene probleme povezane sa starenjem, zbog čega su pod većim rizikom od smrti nakon anestezije. Najčešće vrste anestezije su „opća“ i „regionalna anestezija“. Opća anestezija podrazumijeva gubitak svijesti (inducirani san). Regionalna anestezija podrazumijeva ubrizgavanje otopine koja sadrži lokalni anestetik u kralježnicu (neuraksijalna blokada), ili oko živaca koji okružuju kralježnicu (blokada perifernih živaca), kako bi se spriječila bol u nozi s prijelomom kuka. Pregledani su dokazi o učinku regionalne anestezije na osobe koje se podvrgavaju operaciji slomljenog kuka.

Značajke istraživanja: U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do ožujka 2014. godine. U ovaj sustavni pregled uključeno je ukupno 31 istraživanje (s 3231 ispitanikom). Od sveukupno 31 istraživanja, iz 28 istraživanja (2976 ispitanika) dobiveni su podaci za meta-analizu. Prosječna dob ispitanika kretala se u rasponu od 75 do 86 godina. Istraživanja su provedena između 1977. i 2013. godine te tako pokrivaju širok raspon kliničkih praksi i poboljšanja u tehnikama tijekom godina. Dva su istraživanja financirana od proizvođača anestetika ili agencija s komercijalnim interesima, jedno je financirano donacijama, a jedno je financirala vladina agencija. Pregled literature ponovljen je u veljači 2017. godine. Potencijalno važna istraživanja pridodana su na popis istraživanja koja čekaju klasifikaciju i njihovi će rezultati biti uključeni u rezultate dobivene ovim sustavnim pregledom tijekom njegovog sljedećeg obnavljanja.

Ključni rezultati: Većina istraživanja bila je metodološki loša, a broj ispitanika uključenih u istraživanja često je bio premalen da bi se moglo donijeti pouzdane zaključke o mnogim od proučavanih ishoda. Nisu pronađene razlike u smrtnosti nakon jednog mjeseca (11 istraživanja s 2152 ispitanika) između neuraksijalnih blokada i opće anestezije. Također, u dva od 12 istraživanja, između te dvije tehnike anestezije nisu pronađene razlike za upalu pluća, infarkt miokarda, moždani udar, akutno stanje zbunjenosti, kongestivno zatajenje srca, akutne ozljede bubrega, plućnu emboliju, broj ispitanika koji su primili transfuziju crvenih krvnih stanica, trajanje operacije i trajanje boravka u bolnici. Slično tome, kada su poslije operacije primijenjeni jaki profilaktički lijekovi protiv stvaranja ugruška (kao što je niskomolekularni heparin), nije pronađena razlika u riziku od nastanka duboke venske tromboze. Bez profilakse snažnim antikoagulantnim lijekovima, rizik od duboke venske tromboze bio je manji kada se primjenjivala neuraksijalna blokada.

Kvaliteta dokaza: Kvaliteta dokaza vrlo je niska za smrtnost, upalu pluća, infarkt miokarda, moždani udar, akutno stanje zbunjenosti, smanjenje stope pojavnosti duboke venske tromboze u odsutnosti snažnih profilaktičnih lijekova, i za povratak ispitanika vlastitim kućama. To znači da nije moguće pouzdano procijeniti učinke.