Pitanje koje postavlja sustavni pregled

Pregledani su dokazi koji uspoređuju učinkovitost i sigurnost rivastigmina i placeba u osoba s Alzheimerovom bolesti.

Dosadašnje spoznaje

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije koji pogađa starije osobe. Kako bolest napreduje, osobe gube sposobnost pamćenja, komunikacije, jasnog razmišljanja i obavljanja uobičajenih dnevnih aktivnosti. Može se promijeniti i njihovo ponašanje ili osobnost. U teškoj Alzheimerovoj bolesti, pacijenti izgube sposobnost da se brinu sami za sebe i zahtijevaju neprekidnu njegu.

Trenutačno ne postoji dostupni lijek za Alzheimerovu bolest, ali dostupno je nekoliko lijekova (farmakoloških intervencija) koji ublažavaju simptome.

Simptomi su uzrokovani gubitkom jedne vrste živčanih stanica u mozgu koji se nazivaju kolinergički neuroni. Rivastigmin, inhibitor kolinesteraze, djeluje tako da povećava razinu neurotransmitera acetilkolina koji omogućava komunikaciju živčanih stanica. To bi moglo umanjiti simptome demencije. Rivastigmin se može uzimati na usta (oralno), kao kapsule ili sirup, ili pomoću naljepka za kožu. U ovom Cochrane sustavnom pregledu procjenjuje se učinak i sigurnost rivastigmina na ublažavanje simptoma Alzheimerove bolesti.

Značajke studija

Ovaj pregled uključio je dvostruko slijepe randomizirane kontrolirane studije i zadnje pretraživanje je provedeno u ožujku 2015. koristeći standardne Cochrane metode. Pregled je uključio studije koje su se provodile barem 12 tjedna i uspoređivale sigurnost i učinkovitost rivastigmina s placebom. Nađeno je 13 studija koje udovoljavaju tim kriterijima. Većina njih je uključivala osobe s blagom do umjerenom Alzheimerovom bolesti s prosječnom starosti od 75 godina.

Ključni rezultati

Rezultati sedam studija pokazuju da su pacijenti koji su uzimali rivastigmin (6 do 12 mg/dan na usta ili 9,5 mg/dan putem kožnog naljepka) imali bolje rezultate u tri ishoda od onih koji su dobivali placebo nakon šest mjeseci terapije. Razlika je bila mala za kognitivnu funkciju (dvije jedinice na skali, koristeći ASAS-Cog koja ima raspon od 70 jedinica) i aktivnosti dnevnog života (standardizirana srednja razlika od 0,20, što se smatra malim učinkom). Pacijenti koji su uzimali rivastigmin imali su veću vjerojatnost da će pokazati sveukupno poboljšanje od onih na placebu (odnos vjerojatnosti 1,47, interval pouzdanosti od 95% od 1,25 do 1,72). Međutim nije bilo razlike kod promjena u ponašanju (rezultati prikazani u tri studije) ili utjecaju na njegovatelje (podatke prikazala jedna studija). Pacijenti na rivastigminu dvostruko su češće iskusili nuspojave, iako je rizik bio nešto manji kod pacijenata koji su koristili naljepke kada se usporedi s onima koji su uzimali kapsule. Moguće je da su određene nuspojave rjeđe kod osoba koje su koristile naljepke (mučnina, povraćanje, gubitak na težini, vrtoglavica).

Ukratko, rivastigmin bi mogao koristiti osobama s Alzheimerovom bolesti. Moguće je da je korištenje naljepaka povezano s manje nuspojava u usporedbi s kapsulama koje se uzimaju na usta.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza za većinu ishoda procijenjena je kao umjerena. Glavni faktor koji umanjuje pouzdanost rezultata je relativno velik broj pacijenata koji su odustali od sudjelovanja u nekim studijama (stope odustajanja bile su veće u skupini koja je uzimala rivastigmin). Postoje i pitanja o primjenjivosti dokaza na dugoročnu terapiju Alzheimerove bolesti pošto su podatci iz dvostruko slijepih randomiziranih kontroliranih studija dostupni samo za razdoblje do 12 mjeseci korištenja. Svi podaci uključeni u glavnu analizu dobiveni su iz studija koje je ili sponzorirao ili financirao proizvođač lijeka (Novartis Pharma).