Ekcem je bolest kože obilježena svrbežom i crvenim osipom koja pogađa 5 do 20% ljudi širom svijeta. Nema lijeka za tu bolest, ali brojne terapije mogu poboljšati stanje kože i olakšati život pacijentima. Kod nekih pacijenata dostupne terapije ne djeluju dovoljno dobro, ili se pacijenti boje mogućih dugoročnih štetnih učinaka terapije, i kod takvih pacijenata često postoji uvjerenje da nešto u prehrani pogoršava njihov ekcem ili da u njihovoj prehrani nešto nedostaje.

Ovaj Cochrane sustavni pregled analizirao je niz dodataka prehrani (proizvodi koji se dodaju uobičajenoj prehrani), uključujući riblje ulje, cink, selen, vitamin D, vitamin E, piridoksin (vitamin B6), ulje vučjeg trna, konopljino ulje (ulje kanabisa/marihuane) i ulje suncokreta.

Tri dodatka prehrani koja se često koriste za liječenje ekcema (ulje žutog nožurka, ulje boraga i probiotici) analizirani su u drugim Cochrane sustavnim pregledima (Boehm 2003; Boyle 2008).

Autori sustavnog pregleda tražili su randomizirane kontrolirane pokuse u kojima su dodatci prehrani uspoređeni s placebom (pripravkom bez aktivnih sastojaka).Uključeno je 11 randomiziranih kontroliranih pokusa (ukupno 596 ispitanika) u kojima je bilo jasno naznačeno da su djeca ili odrasle osobe koje su u njima sudjelovale patile od atopijskog dermatitisa (ekcema). Analizom rezultata tih studija traženi su dokazi o poboljšanju simptoma ekcema, kao što je svrbež ili nesanica u kratkom roku (npr. 6 tjedana). Dugoročno je gledano ima li dokaza da dodatci prehrani smanjuju potrebu za terapijom ekcema il smanjuju broj pogoršanja bolesti. Također su se tražili dokazi o bilo kakvom općem poboljšanju ekcema i individualnih simptoma. 

Analizom svih rezultata nisu nađeni uvjerljivi dokazi da uzimanje dodataka prehrani poboljšava ekcem ispitanika uključenih u te studije.Općenito je uočeno da su studije bile malene s vrlo malim brojem ispitanika, i da su bile provedene na loš način. Dvije studije koje su istražile riblje ulje uočile su malo poboljšanje kod ispitanika usmislu stupnja svrbeža i kvalitete života.Međutim, te su studije imale malen broj ispitanika, što znači da je u njima mala vjerojatnost da će zaista uočiti stvarnu razliku ako ona i postoji. Zbog toga je potrebno provesti veća istraživanja o tim dodatcima prehrani prije nego se mogu donijeti ikakve preporuke. Nisu pronađeni dokazi o štetnim učincima analiziranih dodataka prehrani na ispitanike u analiziranim studijama.Ljudi nekad misle da dodatci prehrani ne mogu izazvati nikakvu štetu; međutim, visoke doze vitamina D mogu uzrokovati niz ozbiljnih zdravstvenih problema i stoga se ne bi trebalo automatski podrazumijevati da su dodatci prehrani sigurni, odnosno neškodljivi.Cijena tih dodataka prehrani također može biti visoka, pogotovo ako se redovito uzimaju.