Istraživačko pitanje

Ovaj Cochrane sustavni pregled bavi se dokazima koji potvrđuju prednosti novih vrsta terapija za liječenje karcinoma usta (karcinom usne šupljine) i karcinoma grla (orofaringealni karcinom) u usporedbi sa standardnim načinom liječenja. Jedna vrsta liječenja cilja izravno karcinomske stanice, dok je druga usmjerena na jačanje imunološkog sustava organizma s ciljem da mu to pomogne u efikasnijoj borbi s karcinomom. Da li ti načini liječenja rezultiraju u razlikama u ukupnom preživljenju, kompletnom rješavanju karcinoma, ograničavanju karcinoma u tom dijelu tijela, recidivu karcinoma, kvaliteti života i štetnim ili nepoželjnim učincima terapije?

Dosadašnje spoznaje

Oralni karcinomi (karcinomi usta i grla) su šesti po učestalosti širom svijeta i čine 4% svih karcinoma. Češći su u muškaraca. Pušenje, konzumacija alkohola i žvakanje betela su glavni rizični čimbenici. Karcinom grla se povezuje s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV), koji se prenosi spolnim kontaktom. Niži socioekonomski status (mjera dohotka osobe, obrazovanja i zanimanja u usporedbi s drugim ljudima) je vezana uz veću učestalost oralnog karcinoma i lošiju stopu preživljenja. Preživljenje koje prati dijagnozu karcinoma usta ili grla i dalje je nisko; oko 50% ljudi još uvijek su živi nakon pet godina (petogodišnja stopa preživljenja).

Razvijaju se novi načini liječenja koji ciljaju stanice koje podržavaju rast oralnog karcinoma. Prednosti pred konvencionalnom kemoterapijom su ciljanje samo karcinomskih stanica dok kemoterapija uz karcinomske uništava i zdrave stanice.

Imunoterapija (još poznata kao biološka terapija, bioterapija ili terapija modifikacije biološkog odgovora) može pridonijeti poboljšanju funkcije imunološkog sustava tako da on s boljim učinkom razara stanice karcinoma. Lokalna imunoterapija isporučuje lijek direktno u tumor, a sistemska imunoterapija cilja cijelo tijelo i može biti korisna u sprječavanju širenja karcinoma ili napredovnje primarnog tumora u karcinom višeg stadija.

Karakteristike studija

Dokazi u ovom pregledu odnose se na literaturu dostupnu do veljače 2015.Pronađeno je 12 studija pogodnih za uključivanje s ukupno 2488 sudionika. Dvanaest posto sudionika (298) je imalo tumore u ustima, a 59% (1468) je imalo tumore u grlu. Ostalih 29% sudionika je imalo tumore glasnica ili nižeg dijela grla, a manje od 1% je imalo tumore na ostalim mjestima. Studije su grupirane prema načinima liječenja u tri glavne usporedbe: standardna terapija sa ili bez terapije monoklonalnim protutijelom za receptor epidermalnog faktora rasta (EGFR mAB) (ciljana terapija), standardna terapija sa ili bez inhibitora tirozin kinaze (TKIs) (ciljana terapija) i standardna terapija sa ili bez imunoterapije (imunostimulirajuća terapija).

Ključni rezultati

Utvrđeno je da dodavanje EGFR mAb, ciljane terapije, standardnom liječenju može povećati stopu preživljenja, preživljenje bez karcinoma, ograničavanje karcinoma na prvobitno područje gdje se pojavio u tijelu i može smanjiti recidive karcinoma. Ipak, u nekih osoba ta terapije može dovesti do kožnih problema.

Nema dovoljno dokaza da bismo znali da li dodavanje TKIs standardnoj terapiji ima učinka na ukupno preživljenje, preživljenje bez karcinoma, ograničavanje karcinoma na područje u tijelu gdje se prvobitno pojavio ili recidiv karcinoma.

Jedna studija ukazuje da jedan oblik imunoterapije, rIL-2, ako se kombinira s kirurškim zahvatom, može povećati ukupno preživljenje.

Kvaliteta dokaza

Zaključno, dostupni dokazi su u rasponu od onih srednje kvalitete (za EGFR mAb) do onih vrlo niske kvalitete (za TKIs i rIL-2), što ograničava naše povjerenje u pouzdanost nađenih rezultata.