Istraživačko pitanje

Dojenje ima brojne prednosti koje uključuju zaštitu dojenčeta od upalnih bolesti crijeva, pluća i ušiju, i od dugoročnijih bolesti poput dijabetesa i pretilosti, a bolji su i kognitivni ishodi. Dojenje štiti majke od raka dojki. Stope dojenja su niže u žena koje su rodile dvojke, trojke i sl. u odnosu na žene koje su rodile samo jedno dijete. Ipak, postoje izazovi u istodobnom dojenju više djece (blizanci, trojke i više) Izobrazba i podrška povećava broj žena koje započnu dojiti, kao i trajanje dojenja jednog zdravog, donešenog djeteta. Tu izobrazbu i podršku mogu pružiti laici ili zdravstveni radnici. Može se pružiti kao priprema za porod ili nakon što se dijete rodi.

Žene koje rode više od jednog djeteta istodobno mogu imati brojne dodatne izazove prilikom dojenja njihove djece i može im zatrebati dodatna podrška i savjeti. Moraju se nositi s učestalim podojima, usklađivati različite potrebe više djece, ili potrebe izdajanja i hranjenja različite djece različitim metodama. Te majke imaju veću mogućnost da im se djeca rode prijevremeno te da će im djeca biti primljena na neonatologiji, što može dovesti do odgođenog početka ili prijevremenog prekida dojenja.

Zašto je ovaj Cochrane sustavni pregled važan?

Dojenje pomaže djetetovom zdravlju i razvoju. Rođenje više od jednog djeteta stvara dodatne zahtjeve majci koja želi dojiti. Veća je vjerojatnost, također, da će te majke trebati razmotriti mogućnost izdajanja, uporabu doniranog mlijeka ili pojačivača mlijeka kao i različite metode nadohrane. Neke majke više vole hraniti dijete izdojenim majčinim mlijekom jer onda točno znaju koliko dijete pije a tako i druge osobe mogu pomagati u hranjenju djeteta. U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirali smo dokaze iz istraživanja u kojima je ispitano može li izobrazba i podrška pomoći majkama žena koje rode više od jednog djeteta.

Rezultati pretraživanja literature

Tražili smo randomizirane kontrolirane studije objavljene do 1. srpnja 2016. i pronašli smo 10 istraživanja (23 članka) za naš sustavni pregled. Sva istraživanja su ispitivala izobrazbu i podršku svim ženama, a ne samo onima koje su rodile više od jednog djeteta, što nam je otežao posao u odnosu na metodologiju. Istraživanja su uključila ukupno 5787 žena (što je obuhvatilo i 512 žena intervjuiranih kao dio klasterskog randomiziranog pokusa). Broj djece rođene iz višeplodnih trudnoća bio je mali i niti jedno istraživanje nije imalo dovoljno sudionika za analizu učinka na majke dvojki, trojki i sl. Bilo je više problema s načinom izvođenja istraživanja, uključujući i to da su neke žene znale da su u skupini koja je dobivala potporu.

Autori dvaju istraživanja poslali su nam svoje podatke za žene s višeplodnim trudnoćama (ukupno 42 žene). Istraživanja su uspoređivala kućne posjete s uobičajenom skrbi (15 žena), kao i telefonsko laičko savjetovanje s uobičajenom skrbi (27 žena). Pratili su broj žena koje su prestale isključivo ili uopće dojiti prije nego je dijete navršilo 4 tjedna i prije nego je navršilo 6 mjeseci i našli su da intervencija nije dovela ni do kakvih jasnih poboljšanja. Svih 15 žena u jednoj studiji i 25 od 27 žena u drugoj počele su dojiti. Nije bilo nikakvih podataka o izdajanju. Drugih ishodi mjerenja su spomenuti, uključujući zadovoljstvo majke u jednoj studiji s 15 žena, ali zbog malog broja sudionica nismo mogli donijeti nikakve zaključke. Nikakve nuspojave nisu spomenute.

Značenje rezultata

Nismo mogli donijeti nikakve zaključke iz dostupnih dokaza randomiziranih kontroliranih pokusa o tome pomaže li dojiti izobrazba i podrška majkama s višeplodnim trudnoćama. Niti jedna studija nije ustrojena za žene s višeplodnim trudnoćama. Potrebno je više istraživanja da bi se ustanovilo koja vrsta podrške i izobrazbe bi pomogla ženama s dvojkama, trojkama i sl. koje žele dojiti svoju djecu. Podatci iz ovih istraživanja bi se trebali prezentirani i analizirani na način prikladan za te žene.