Dosadašnje spoznaje
Aneurizma ilijačne arterije je proširenje aorte, glavne krvne žile u tijelu, koja dovodi krv iz srca u sve organe i ilijačne arterije (distalne grane aorte). Aneurizma se može proširiti i puknuti (ruptura aneurizme), što dovodi do ozbiljnih krvarenja i često je smrtonosno; procjenjuje se da se samo u SAD-u svake godine dogodi 15 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih puknućem aneurizme u trbušnoj aorti. Kako bi se izbjegla ova komplikacija, aneurizmu ilijačne arterije treba liječiti kada maksimalni promjer aorte dosegne 5 do 5,5 cm ili kada maksimalni promjer zajedničkih ilijačnih arterija dosegne 3 do 4 cm.
Endovaskularno liječenje aneurizme ilijačne arterije jedan je od pristupa koji se koristi za kontrolu ovog stanja: cijev (stentski umetak) se postavlja unutar aneurizme ilijačne arterije, tako da krv teče kroz stent, a ne više u aneurizmu, isključujući ju iz procesa cirkulacije. Kako bi se postigla uspješna ugradnja stenta, potrebno je dobro vezno mjesto (mjesto fiksacije) u aorti (proksimalnom dijelu) i u zajedničkim ilijačnim arterijama (distalnom dijelu). Međutim, u 40% bolesnika distalno je vezno mjesto u zajedničkim ilijačnim arterijama neadekvatno. U tim se slučajevima stent graft proširuje na vanjsku ilijačnu arteriju, dok je unutarnja ilijačna arterija zatvorena (okludirana). Međutim, ta opstrukcija (okluzija) izaziva nuspojave: unutarnja ilijačna arterija krvlju opskrbljuje zdjelične organe (rektum, mokraćni mjehur i reproduktivne organe) i mišiće zdjelice, a okluzija je povezana s komplikacijama u području zdjelice poput klaudikacije stražnjice (grčevitih bolova u stražnjici tijekom vježbanja), seksualne disfunkcije i ozljeda kralježnične moždine.
Pojavom novih endovaskularnih uređaja i tehnika, kao što su uređaji za liječenje ilijačne arterije, omogućava se održavanje protoka krvi u unutarnjoj ilijačnoj arteriji. Ovi posebni stentovi postavljaju distalno vezno mjesto unutar vanjske ilijačne arterije, a bočna grana umetka omogućuje revaskularizaciju unutarnje ilijačne arterije, istodobno isključujući aneurizmu iz cirkulacije, poboljšavajući odgovarajuće distalno vezno mjesto i održavajući cirkulaciju unutar zdjelice. To također može očuvati kvalitetu života liječenih osoba i smanjiti ozbiljne komplikacije, uključujući ishemiju kralježnične moždine, ishemijski kolitis i nekrozu mišića stražnjice.
Cilj ovog sustavnog pregleda bio je procijeniti učinke revaskularizacije unutarnje ilijačne arterije u usporedbi s okluzijom unutarnje ilijačne arterije tijekom endovaskularnog liječenja aneurizme ilijačnih arterija.
Značajke istraživanja i ključni rezultati
Pretraženi su dokazi koji izravno uspoređuju revaskularizaciju unutarnje ilijačne arterije s okluzijom unutarnje ilijačne arterije za endovaskularno liječenje aneurizme ilijačnih arterija. Pretraga dokaza provedena do 28. kolovoza 2019. godine nije identificirala nijedno randomizirano kontrolirano istraživanje (klinička istraživanja u kojima su ljudi nasumično (slučajno) stavljeni u jednu od nekoliko interventnih skupina) koje bi zadovoljilo zadane kriterije. Istraživanja su potrebna kako bi se pomoglo vaskularnim i endovaskularnim kirurzima pri odaberu najboljih opcija za endovaskularno liječenje aneurizama ilijačnih arterija i izoliranih ilijačnih aneurizama s neodgovarajućim mjestom distalne fiksacije.
Zaključak
Nisu pronađena randomizirana kontrolirana istraživanja koja su uspoređivala revaskularizaciju unutarnje ilijačne arterije s okluzijom unutarnje ilijačne arterije za endovaskularno liječenje aneurizme ilijačne arterije. Potrebna su visokokvalitetna istraživanja koja procjenjuju najbolju strategiju endovaskularnog liječenja aneurizama ilijačnih arterija s neadekvatnim distalnim veznim mjestima u zajedničkoj ilijačnoj arteriji.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Dora Hefler. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr