Dosadašnje spoznaje

Pojam visinska bolest (VB) označava skup moždanih i plućnih stanja koja se mogu pojaviti kod ljudi na visinama iznad približno 2500 metara. Pojedinci na velike visine mogu reagirati na različite načine i doživjeti razne simptome (znakove) bolesti. Tu spadaju glavobolja povezana sa visinskom bolesti, mučnina, povraćanje i umor, što se često naziva akutna planinska bolest. Pospanost, zbunjenost ili nesvjestica događaju se kada je mozak znatno zahvaćen (visinski edem mozga ili VEM), a kašalj i nedostatak zraka kada su pluća znatno zahvaćena (visinski edem pluća ili VEP). Različite se strategije koriste za sprječavanje visinske bolesti. U ovom sustavnom pregledu procijenjeni su dokazi iz randomiziranih kontroliranih pokusa (klinička pokusna istraživanja u kojima su ljudi nasumično raspoređeni u kontrolnu i pokusnu skupinu) o tome mogu li razni pristupi spriječiti nastanak visinske bolesti, s naglaskom na pristupe koji nisu lijekovi, nego biljni pripravci i prirodni dodaci prehrani.

Značajke istraživanja

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do siječnja 2019. godine. Uključeno je 20 randomiziranih kontroliranih pokusa s ukupno 1406 sudionika. Istraživanja su proučavala različite pristupe u sprječavanju visinske bolesti. Ovi pristupi uključivali su načine privikavanja na velike nadmorske visine oponašajući brze uspone tako da se smanjuje razina kisika u zraku koji sudionici udišu, te korištenje biljnih proizvoda ili vitaminskih dodataka dostupnih bez recepta.

Sudionici su bili u dobi od 17 do 65 godina. Samo je jedno istraživanje uključivalo ljude s visokim rizikom od razvoja visinske bolesti jer su već ranije imali visinsku bolest. Četiri istraživanja provodilo je ove intervencije jedan do tri dana prije uspona (20% istraživanja), a osam istraživanja provodilo je intervencije između četiri do trideset dana prije odlaska na uspon (40% istraživanja). Sudionici ovih istraživanja dosegli su konačnu visinu od između 3500 i 5500 metara nadmorske visine. Većina istraživanja nije pružila jasnu informaciju o izvorima novčanih sredstava (55% istraživanja). Trideset dodatnih istraživanja svrstana su kao „u tijeku“ (14 istraživanja) ili čekaju svrstavanje (16 istraživanja), a biti će uzeta u obzir u budućim dijelovima od ova tri sustavna pregleda.

Ključni rezultati

Dokazi o bilo kojoj dobrobiti različitih načina za sprječavanje visinske bolesti nisu uvjerljivi i uključena istraživanja međusobno su oprečna.

U tri istraživanja koja su uspoređivala normalnu razinu kisika s niskom razinom kisika kao način privikavanja prije odlaska na velike nadmorske visine, nije pronađena razlika u riziku od nastanka akutne planinske bolesti (3 istraživanja, 140 sudionika; dokazi niske razine kvalitete). Štetne posljedice nisu prijavljene, kao ni visinski edem mozga (VEM) ili visinski edem pluća (VEP).

Ginkgo biloba (biljni prirpravak) uspoređen je s inaktivnim placebom (pripravkom koji se izgledom ne razlikuje od aktivnog lijeka, ali ne sadrži aktivnu tvar tj. lijek) u sedam istraživanja (523 sudionika) koja su proučavala akutnu planinsku bolest. Nije bilo razlike između ginkgo bilobe i placeba u smislu rizika od razvoja visinskog edema mozga (3 istraživanja, 371 sudionik) ili rizika od pojave trnjenja i bockanja kao nuspojave liječenja (2 istraživanja, 352 sudionika). Nijedan visinski edem pluća nije prijavljen (3 istraživanja, 371 sudionik).

Ginkgo biloba je u četiri istraživanja (397 sudionika) uspoređen s acetazolamidom, lijekom koji se koristi za sprječavanje akutne planinske bolesti. Rezultati se razlikuju među istraživanjima te nije bilo moguće izvesti zaključke. Acetazolamid je povećao rizik pojave trnjenja i bockanja u dva istraživanja (354 sudionika). Nijedan visinski edem pluća ili visinski edem mozga nije prijavljen. Sveukupno, ograničeni podaci o sigurnosti raznih postupaka znače da njihova sigurnost ostaje nejasna.

Razina kvalitete dokaza

Kvaliteta dokaza bila je niska do vrlo niska. Nije bilo moguće dobiti potpune tekstove nekih istraživanja koja su pronađena, što je ograničilo broj istraživanja uključenih u ovaj sustavni pregled. Velik broj istraživanja imao je mali broj sudionika; a kod nekih ishoda bio je premali broj događaja, pa su rezultati nepouzdani. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnila učinkovitost i sigurnost različitih načina za smanjenje pojavnosti visinske bolesti.