Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je saznati poboljšavaju li psihosocijalne intervencije usmjerene na smanjenje zlouporabe tvari u osoba s ozbiljnom mentalnom bolešću zdravstvene ishode pacijenata, u usporedbi sa standardnom skrbi. Istraživači iz Cochranea prikupili su i analizirali sva relevantna istraživanja koja su nasumično rasporedila ispitanike s teškim mentalnim bolestima i zlouporabom tvari na psihosocijalni tretman ili standardnu njegu kako bi odgovorili na ovo pitanje. Pronašli su 41 relevantno istraživanje.

Ključni rezultati

U ovih 41 istraživanja nije pronađen nijedan kvalitetan dokaz koji bi prednost dao ijednoj psihosocijalnoj intervenciji u odnosu na standardnu njegu. Međutim, razlike u dizajnu istraživanja učinile su njihovu usporedbu problematičnom.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

“Dvojna” dijagnoza izraz je koji se koristi za opisivanje ljudi koji imaju problem s mentalnim zdravljem, a uz to imaju i problema s drogom ili alkoholom. U nekim će područjima više od 50% svih koji imaju ozbiljnu mentalnu bolest (uključujući shizofreniju, bipolarne poremećaje i veliku depresiju) imati i probleme s drogama ili alkoholom koji imaju negativne i štetne učinke na simptome bolesti i način djelovanja njihovih lijekova. Osobe koje imaju problema sa zlouporabom tvari mogu se liječiti raznim psihosocijalnim intervencijama. To uključuje motivacijske razgovore (engl. Motivational interviewing, MI), koji promatraju motiviranost ljudi za promjenom; kognitivnu bihevioralnu terapiju (engl. cognitive behavioural therapy, CBT) koja pomaže ljudima da prilagode svoje ponašanje poboljšavajući strategije suočavanja; upravljanje kriznim situacijama koje nagrađuje pacijente u suzdržavanju od korištenja tvari, psihološko obrazovanje za pacijente i njihove njegovatelje ili trening vještina za obitelj, skupinu ili pojedinca. Ostale intervencije uključuju dugoročne intervencije integriranog liječenja, tako da pacijenti ne moraju pohađati zasebno programe liječenja za mentalno zdravlje i zlouporabu tvari. Integrirana skrb često je povezana s asertivnim liječenjem u zajednici (engl. assertive community treatment, ACT) za pacijente s dvojnom dijagnozom. Postoje razne psihosocijalne intervencije koje se mogu dodati standardnoj njezi, pojedinačno ili u različitim kombinacijama. Trenutno ne znamo je li neki psihosocijalni tretman bolji ili lošiji od standardne njege i djeluje li bolje u kombinaciji ili zasebno.

Ključni rezultati

U ovom sustavnom pregledu pronađeno je 41 relevantno istraživanje, s ukupno 4024 ispitanika. Ova su istraživanja promatrala različite psihosocijalne intervencije (uključujući CBT, MI, trening vještina, integrirane modele skrbi i upravljanja kriznim situacijama) i uspoređivale ih sa standardnom njegom (njegu koju bi sudionik u ispitivanju obično primao). Glavni rezultati pokazali su da:

1. nema stvarne razlike u pogledu broja izgubljenih sudionika u liječenju (dokazi niske razine kvalitete);

2. nema stvarne razlike u pogledu smrti (dokazi niske razine kvalitete);

3. nema stvarne razlike u korištenju alkohola ili tvari (dokazi niske razine kvalitete);

4. nema stvarne razlike u sveukupnom funkcioniranju ili općem zadovoljstvu životom (dokazi niske do umjerene kvalitete).

Osim toga, istraživanja su imala velik broj ljudi koji su rano napustili liječenje, razlike u načinu mjerenja ishoda i različite načine izvođenja psihosocijalnih intervencija. Za rješavanje ovih nedostataka potrebna su opsežnija, kvalitetnija i bolje opisana istraživanja. Na taj će se način imati bolji uvid u to jesu li psihosocijalne intervencije učinkovite za osobe s ozbiljnim mentalnim bolestima i zlouporabom tvari.

Koliko je ažuran ovaj sustavni pregled?

Autori ovog sustavnog pregleda pretražili su istraživanja koja su objavljena do listopada 2018. godine.