Ultrazvuk se može koristiti kao kliničko dijagnostičko sredstvo u kasnoj trudnoći kako bi se procijenilo stanje djeteta u slučaju komplikacija, ili kako bi se otkrili problemi koji se inače ne bi mogli otkriti. Ako se pronađu neki problemi, to bi moglo dovesti do promjena u skrbi i poboljšanom ishodu za djecu. No, upitno je trebaju li sve žene ići na pregled ultrazvukom. Pregled svih žena mogao bi značiti da je broj intervencija pojačan bez korisnog učinka na majke ili djecu. Iako su takvi pregledi popularni, žene možda ne razumiju pravu svrhu ultrazvučnog pregleda te mogu biti lažno uvjerene u dobar ishod ili nepripremljene za negativna otkrića. Postojeći dokazi pokazuju da rutinski ultrazvuk, 24 tjedna nakon začeća, kod žena niskog rizika ili žena koje nisu pomno probrane ne pruža nikakvu korist ni za majku ni za dijete. U ovom Cochrane sustavnom pregledu uključeno je 13 studija u kojima je sudjelovalo 34.980 nasumično razvrstanih žena u skupinu za pregled ultrazvukom ili u kontrolnu skupinu (bez ultrazvuka, sa selektivnim ultrazvukom ili s ultrazvukom sa skrivenim rezultatima). Kvalliteta istraživanja je bila zadovoljavajuća. Nije bilo razlika među grupama u stopi žena koje su imale dodatne preglede ultrazvukom, koje su primljene u bolnicu prije rođenja, rodile prije navršenog 37. tjedna trudnoće, kojima su inducirani trudovi, koje su rodile pomoću instrumenata ili carskog reza. Težina djece, stanje nakon poroda, intervencije kao što oživljavanje i liječenje na jedinici posebne skrbi su bili slični u svim grupama. Preživljavanje novorođenčeta, sa ili bez urođenih abnormalnosti, nije bilo različito sa ili bez rutinskog ultrazvuka u kasnoj trudnoći. Nijedno istraživanje nije opisalo učinak rutinskog ultrazvuka u kasnoj trudnoći na prijevremeni porod prije 34. tjedna, psihologiju majke ili mentalni razvoj u dobi od dvije godine djeteta.

Protokoli prilikom pregleda ultrazvukom su bili različiti u svakom istraživanju, kao i razlozi za pregled ultrazvukom u 24. tjednu trudnoće. Utjecaj ultrazvuka u prvom i drugom tromjesečju teško je odgonetnuti, a procjena većine mjera poduzetih u kasnoj trudnoći temelji se na referentnim podatcima o trudnoći, koji se oslanjaju na precizno datiranje trudnoće u ranom stadiju. Istraživanja su provedena tijekom perioda ranog uključivanja u kliničku praksu do raširene uporabe, kada se još raspravljalo o načinu kako procijeniti veličinu fetusa i opće stanje fetusa pomoću ultrazvuka. I dok ultrazvučna tehnologija napreduje i postaje dostupnija, važno je zadržati jasnu ideju o njenoj važnosti. Ultrazvuk, kao klinički pregled, može se koristiti pri otkrivanju abnormalnosti bez utjecaja rezultata na potpunu procjenu kliničkih ishoda. Izlaganje buduće majke nesigurnosti i mogućoj anksioznosti zbog zdravlja njenog djeteta ima dalekosežne posljedice. Nadalje, malo se zna kako se dijete koje je bilo kompromitirano u maternici razvija nakon rođenja i u prvim godinama života.