Ključne poruke
• Nema dokaza da davanje transfuzije pacijentima s nižim vrijednostima hemoglobina (razine hemoglobina od 7,0 g/dL do 8,0 g/dL) u usporedbi s višim vrijednostima (9,0 g/dL do 10,0 g/dL) utječe na rizik od smrti, srčani udar, infarkt miokarda, moždani udar, upalu pluća, krvne ugruške ili infekciju.
• Davanje krvi samo pacijentima s nižim vrijednostima hemoglobina (7,0 g/dL do 8,0 g/dL) značajno bi smanjilo količinu transfuzirane krvi. Također bi se smanjio rizik od nepotrebnih transfuzija (transfuzije mogu imati štetne učinke).
• Potrebno je više istraživanja kako bi se:
- utvrdila vrijednost hemoglobina pri kojoj je potrebna transfuzija krvi kod bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar, moždani udar ili koji imaju rak.
- poboljšalo naše razumijevanje drugih ishoda osim smrti, uključujući kvalitetu života.
Što se događa s ljudima koji trebaju transfuziju krvi?
Liječnici i zdravstveni djelatnici često pacijentima daju transfuziju krvi nakon gubitka krvi tijekom operacije, krvarenja ili bolesti. Primjerice, transfuzije krvi mogu pomoći pacijentima s anemijom prilikom oporavka nakon operativnog zahvata, ali ih treba davati samo kada doprinose poboljšanju zdravstvenog stanja. Krv je ograničen resurs i transfuzija nije bez rizika, posebno za ljude u zemljama s niskim dohotkom gdje se krv koja se koristi u transfuzijama možda neće testirati na štetne viruse kao što su HIV ili hepatitis.
Cilj ovog sustavnog pregleda
Za procjenu krvne slike, mjeri se razina hemoglobina u krvi. Hemoglobin je protein koji krvi daje crvenu boju i prenosi kisik po tijelu. Normalna razina hemoglobina je oko 12 grama po decilitru (12 g/dL). Željeli smo saznati je li sigurno obustaviti transfuziju krvi dok hemoglobin ne padne na vrijednost između 7,0 g/dL i 8,0 g/dL, u odnosu na davanje transfuzije dok je razina hemoglobina između 9,0 g/dL i 10,0 g/dL.
Kako je proveden ovaj sustavni pregled?
Tražili smo istraživanja koja su pacijente nasumično (na primjer, bacanjem novčića) dodijelila u jednu od dviju skupina. U jednoj skupini pacijenti su primali transfuziju krvi ako im je razina hemoglobina pala ispod višeg praga (obično 9,0 g/dL do 10,0 g/dL). U drugoj skupini pacijenti su primali transfuziju krvi ako im je razina hemoglobina pala ispod nižeg praga (obično 7,0 g/dL do 8,0 g/dL).
Što smo pronašli?
Pronašli smo 48 istraživanja koja su uključivala 21,433 pacijenta. Pacijenti su bili hospitalizirani iz niza razloga, uključujući: operaciju kostiju (ortopedske), srčane ili vaskularne kirurgije; intenzivne njege; akutnog gubitka krvi (na primjer, krvarenje u želucu ili crijevima); bolesti srca; rak i rak krvi. Istraživanja su uspoređivala više ili niže pragove hemoglobina za transfuziju krvi. ('Prag' je razina hemoglobina koju bi trebao imati pacijent prije nego što bi se dala transfuzija.)
Transfuzija
Otkrili smo da pacijenti koji su primali transfuziju uz niže pragove hemoglobina imaju 41% manju vjerojatnost da će dobiti transfuziju krvi od onih koji su primali transfuziju uz više pragove razine hemoglobina. Kada bi medicinsko osoblje rutinski primjenjivalo niži prag, to bi dovelo do značajnog smanjenja potrebne količine krvi.
Smrt i štetni događaji
Nije bilo jasne razlike u riziku od smrti unutar 30 dana od primanja ili neprimanja transfuzije za pacijente u dvije različite skupine.
Također, nije pronađena jasna razlika između skupina za broj ozbiljnih štetnih događaja. Štetni događaji koji su zabilježeni uključivali su infekcije (pneumonija, infekcija rane i trovanje krvi), srčani udar, moždani udar i problemi s krvnim ugrušcima.
Koja su ograničenja dokaza?
Ustanovili smo da većina uključenih kliničkih pokusa sadrži visoku kvalitetu dokaza, da su odgovarajuće provedeni, te da su koristili odgovarajuće metode koje umanjuju eventualne pristranosti koje bi dovele u pitanje vrijednost rezultata.
Pouzdajemo se u dokaze o vjerojatnosti primanja transfuzije, smrti unutar 30 dana od transfuzije, srčanog udara, moždanog udara i infekcije. Umjereno su pouzdani dokazi o problemima uzrokovanim krvnim ugrušcima, ali taj problem se premalo puta dogodio u bilo kojoj skupini da bismo bili sigurniji.
Premalo istraživanja se bavilo pitanjem kvalitete života da bismo mogli vidjeti varira li ona među skupinama.
Datum pretraživanja dokaza
Ovaj Cochrane sustavni pregled obnovljena je inačica prethodno objavljenog sustavnog pregleda (objavljen 2016.). Uključeno je sedamnaest novih istraživanja. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do studenoga 2020. godine.
Hrvatski Cochrane. Preveo: Darjan Franjić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka.Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr