Dosadašnje spoznaje
Jedna od najčešće dijagnosticiranih vrsta raka je rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom (engl. colorectal cancer, CRC). Rano otkrivanje, prije pojave simptoma, olakšava liječenje raka crijeva i povećava šanse za preživljavanje. Sudjelovanje u programu probira za rak crijeva može dovesti do ranog otkrivanja i uklanjanja velikih ili uznapredovalih polipa (uznapredovalih adenoma), koji se smatraju pretečom raka crijeva. Jednostavna testiranja stolice koriste se za otkrivanje prisutnosti krvi u stolici, što bi mogao biti rani znak raka crijeva ili polipa. Dvije vrste testa fekalnog okultnog krvarenja koji se koriste u probiru stanovništva su: testovi temeljeni na gvajaku (engl. guaiac-based faecal occult blood tests, gFOBTs) i fekalni imunokemijski testovi (engl. faecal immunochemical tests, FITs). Velika starija ispitivanja pokazala su da probir s testovima na bazi gvajaka može smanjiti smrtnost. U ovom sustavnom pregledu usporedili smo točnost ova dva testa kako bismo procijenili koji test daje najbolje rezultate u populacijskom probiru na rak crijeva i, sekundarno, na uznapredovalu neoplaziju (koja zajedno uključuje rak crijeva i uznapredovale polipe) .

Značajke istraživanja
Proveli smo detaljnu pretragu online baza podataka za ispitivanja koja su procjenjivala ili uspoređivala (jedan od) ova dva testa u probiru kolorektalnog karcinoma. Pregled je uključivao samo ispitivanja na osobama s prosječnim rizikom za krcinom crijeva, starijim od 40 godina i bez simptoma. Referentni standard za usporedbu rezultata testa bio je potpuni endoskopski pregled debelog crijeva kamerom na savitljivoj cijevi provučenoj kroz anus (kolonoskopija). Pregledali smo dvije vrste ispitivanja: ona u kojima su svi sudionici napravili i test stolice i kolonoskopiju; i ona u kojima su samo sudionici s nepovoljnim rezultatom na testiranju stolice bili podvrgnuti kolonoskopiji (u tim ispitivanjima, sudionici koji nisu imali kolonoskopiju nakon testiranja stolice praćeni su najmanje godinu dana kako bi se vidjelo hoće li im se dijagnosticirati kolorektalni karcinom) . U ovaj pregled su uključeni dokazi objavljeni do 25. lipnja 2019. godine. Napravljeno je dopunsko pretraživanje 14. rujna 2021. godine koje je dalo samo jedno potencijalno prihvatljivo ispitivanje koje trenutno čeka klasifikaciju.

Značajke testova

GFOBT ispitanici – tj. oni koji koriste test temeljen na gvajaku – dobiju upute da prikupe dva uzorka stolice iz tri uzastopna pražnjenja crijeva i da to namažu na šest panela stolice. Ako u stolici ima krvi, ploča mijenja boju. Broj obojenih panela koji je potreban za upućivanje na kolonoskopiju razlikuje se između programa probira. U većini programa, jedan je pozitivni panel dovoljan za preporuku; međutim, u nekima je potrebno pet od šest panela.

FIT ispitanici - tj. oni koji koriste imunokemijski test - dobiju upute da prikupe jedan uzorak stolice iz jednog pražnjenja crijeva i da ga skupe četkom ili lopaticom u epruvetu. Ta se epruveta zatim šalje u laboratorij gdje se može izmjeriti koncentracija krvi u stolici. Ovisno o visini te koncentracije, iznad ili ispod tzv. cut-off (granične vrijednosti) ili praga, pregledani ispitanik se upućuje na kolonoskopiju. Granična vrijednost razlikuje se ovisno o programu probira.

Ključni rezultati
Analizirali smo 63 ispitivanja koja su uključivala gotovo 4 milijuna pojedinaca. Rezultati ovog pregleda pokazuju da ako u teoriji 10,000 ljudi sudjeluje u probiru sa testom na okultno krvarenje u stolici i 100 ljudi u ovoj skupini ima rak crijeva:

- od 100 osoba koje imaju rak, njih 24 neće biti prepoznato kod onih koji su kao test probira koristili FIT.

- od 100 osoba s rakom, 61 neće biti prepoznat kod onih koji su koristili gFOBT.

Pratili smo i sudionike s velikim polipima, rakom ili oboje. Ako u teoriji 10,000 ljudi sudjeluje u probiru sa testom na okultno krvarenje u stolici i 1000 ljudi u ovoj skupini ima velike polipe, rak ili oboje:

- od 1000 ljudi s velikim polipima, rakom ili oboje, 850 neće biti prepoznato kod onih koji se probiru gFOBT-om.

- od 1000 ljudi s velikim polipima, rakom ili oboje, 670 neće biti prepoznato kod onih koji se probiru s FIT-om.

U ovoj teoretskoj skupini od 10,000 ispitanika:

- 594 osobe koje se probiru s FIT-om bit će ponuđena 'nepotrebna' kolonoskopija – nepotrebna jer nemaju rak; i

- 594 osobe koje se probiru gFOBT-om bit će ponuđena 'nepotrebna' kolonoskopija.

Iz gore opisanih rezultata možemo vidjeti da se pobirom uz FIT propušta manje slučajeva raka crjeva nego sa gFOBT-om, dok se jednak broj ispitanika iz svake vrste testa podvrgava nepotrebnoj kolonoskopiji.

Koliko su rezultati ispitivanja u ovom sustavnom pregledu pouzdani?
Rezultati su pouzdani jer su uključena ispitivanja uglavnom zadovoljila kriterije kvalitete koje smo naveli prije početka pregleda.

Buduća istraživanja
Potrebno je više istraživanja kako bi se saznalo probir sa imunokemijskim testovima (FIT-om) smanjiti broj slučajeva raka crijeva i smrtnih slučajeva, te usporediti te nalaze s onima iz probira sa testom na bazi gvajaka (gFOBT-om).