Dosadašnje spoznaje

Pothranjenost je, kao jedan od uzroka smrtnosti djece, odgovorna za više od tri milijuna smrtnih slučajeva (djece) u 2011. godini. Nadalje, pothranjenost može povećati rizik infekcije, uzrokovati nepovoljan razvoj djeteta i slabiji uspjeh u školi te doprijeti razvoju kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Stoga su dokazi o učinkovitosti intervencija vezanih za prehranu djece mlađih uzrasta ključni ne samo za vladajuća tijela, agencije za financiranje i nevladine organizacije, nego i za samu djecu.

Istraživačko pitanje

Koliko su učinkoviti programi dopunske prehrane u poboljšanju zdravlja ugrožene djece? Koji čimbenici doprinose učinkovitosti takvih programa?

Metode

U ovaj sustavni pregled su uključena istraživanja koja su uspoređivala djecu kojima je prehrana nadopunjavana (hranom, pićem) s djecom koja nisu primala dopunsku prehranu.

Korištenjem metoda za izradu sustavnog pregleda autori su proveli opsežnu pretragu literature. Najmanje dvije osobe su bile uključene u svaki stadij izrade sustavnog pregleda. Rezultati nekoliko studija su se združili kada je to bilo moguće, kako bi se odredila srednja vrijednost učinka. Temeljito su istraženi čimbenici koji su mogli imati utjecaja na rezultate (dob, spol i ugroženost djeteta, podjela hrane unutar obitelji, dobivena količina energije, itd.).

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do siječnja 2014.

Obilježja istraživanja

U sustavni pregled su uključene 32 studije. Od uključenih, 21 čine randomizirana kontrolirana ispitivanja, u kojima su djeca nasumično raspoređena u skupinu koja je primala dopunsku prehranu (pokusna skupina), odnosno koja nije primala dopunsku prehranu (kontrolna skupina). Zatim je uključeno 11 studija koje su bile kontrolirane studije s analizama „prije i poslije“ (engl. controlled before and after studies), i u kojima su rezultati promatrani prije i poslije intervencije u djece koja nisu nasumično raspoređena u pokusnu i kontrolnu skupinu. Broj djece koja su sudjelovala u ispitivanjima je bio u rasponu od 30 do 3166. Većina ispitivanja je provedena u zemljama s niskim i srednje visokim dohotkom, dok su tri ispitivanja provedena u zemljama s visokim dohotkom.

Ključni rezultati

U zemljama s niskim i srednje visokim dohotkom priskrbljivanje dodatne hrane za djecu od 3 mjeseca do 5 godina starosti je uzrokovalo mali napredak u masi (0,24 kg po godini u obje vrste ispitivanja) i visini (0,54 cm na godinu samo u randomiziranim kontroliranim ispitivanjima, dok ne postoje dokazi učinka u drugim tipovima ustroja studija) i umjereni porast hemoglobina. Također je utvrđen pozitivan učinak na razvoj psihomotornih sposobnosti (vještine koje uključuju mentalnu i mišićnu aktivnost). Dokazi o učinku dopunske prehrane na mentalni razvoj su bili nedosljedni.

U zemljama s visokim dohotkom dvije studije nisu pronašle učinak dopunske prehrane na rast. Jedna studija koja je zabilježila koristan učinak dopunske prehrane na rast uključivala je djecu Aboridžina.

U tim je studijama otkriveno da se hrana često dalje dijelila unutar obitelji kada se dostava vršila na kućnu adresu te su ta djeca ostvarila samo 36% dobiti energije iz dopunske hrane. Ukoliko se dopunska hrana dijelila u dječjim vrtićima ili kantinama, djeca su dobivala 85% energije prisutne u nadopuni. Kada se uspoređuju različite skupine djece, dopunska hrana je bila učinkovitija kod mlađe djece (do dvije godine starosti) i kod ugroženije djece. Rezultati za različite spolove nisu bili dosljedni. Općenito su se učinkovitijim programima pokazali oni koji su se bolje nadgledali i oni koji su djeci omogućivali veći udio preporučenog dnevnog unosa hrane.

Kvaliteta dokaza

Ocijenjeno je da su dokazi prikupljeni u randomiziranim kontroliranim ispitivanjima umjerene kvalitete, dok su dokazi prikupljeni u kontroliranim studijama s analizama „prije i poslije“ niske kvalitete.