Istraživačko pitanje

Analizirali smo dokaze iz istraživanja koja su ispitala koji lijekovi, uzeti na usta tijekom najmanje šest tjedana, su najefikasniji u liječenju gljivične infekcije nožnog nokta (onihomikoza), bez obzira na dob. Usporedili smo te lijekove međusobno i s placebom (lažna terapija bez aktivnog sastojka).

Dosadašnje spoznaje

Gljivična infekcija noktiju nožnih prstiju je često stanje, koje ima nizak rizik od komplikacija i povezanih zdravstvenih rizika. Međutim, u osoba koje imaju težak oblik te infekcije bolest može negativno utjecati na njihove dnevne aktivnosti.

Čini se da lijekovi koji se uzimaju na usta (peroralno) liječe stanje brže i efikasnije nego lokalne terapije. Tri su najvažnija lijeka protiv gljivičnih infekcija (antifungalna lijeka): griseofulvin, različiti lijekovi iz skupine azola (itrakonazol, flukonazol, albakonazol, posakonazol, ravukonazol) i terbinafin.

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda literature bio je procijeniti dva glavna rezultata temeljem do sada provedenih istraživanja.

1.izgleda li nokat normalno nakon liječenja (kliničko izlječenje)?
2. Je li nokat bez gljivica na mikroskopskoj razini (mikološko izlječenje)?

Obilježja uključenih istraživanja

Pronašli smo 48 istraživanja na tu temu u kojima je sudjelovalo 10.200 ispitanika oba spola. Prosječna dob sudionika studija je bila od 36 do 68 godina. Većina studija uključila je sudionike koji su imali 18 i više godina. Studije koje smo uključili su uspoređivale tri glavne skupine lijekova međusobno i s placebom. Većina studija provedena je u vanbolničkim dermatološkim ordinacijama u SAD-u i Europi. Sudionici su većinom imali gljivičnu infekciju ispod nožnih noktiju. Mali broj studija je uključivao specifičnu grupu sudionika, kao što su dijabetičari. Sve osim jedne studije su uključivale gljivične infekcije uzrokovane dermatofitima, a to su gljivice koje probavljaju keratin. Dužina trajanja studije je varirala od 4 mjeseca do 2 godine, s najčešćim trajanjem od 12 do 15 mjeseci.

Ključni rezultati

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do listopada 2016.

Pronašli smo visoko-kvalitetne dokaze da su u usporedbi s placebom i terbinafin i azoli mnogo učinkovitiji u postizanju normalnog izgleda nokta i liječenju infekcije nožnog nokta (tj. analizirajući mikroskopom jesu li gljivice nestale). Terbinafin ili azoli mogu također spriječiti ponovno javljanje (recidiv) infekcije više nego placebo (visoko-kvalitetni dokazi). Vjerojatno nije bilo značajne razlike u riziku od prijavljenih neželjenih učinaka kad uspoređujemo ili azole ili terbinafin s placebom (umjereno-kvalitetni dokazi). Najčešći neželjeni učinci među sudionicima koji su liječeni sa terbinafinom i azolima uključuju probleme sa stomakom i glavobolje.

Utvrdili smo da u je usporedbi s azolima terbinafin vjerojatno učinkovitiji u liječenju nokta u smislu izgleda i infekcije (srednje-kvalitetni dokazi). Rizik od nuspojava je vjerojatno bio isti za oba lijeka (srednje-kvalitetni dokazi) i najčešći neželjeni učinci u obje skupine su bili glavobolja, virusna infekcija i osip. Moguće je da nema razlika u stopi ponovnog javljanja bolesti (dokazi niske kvalitete).

Treći tip terapije, griseofulvin, je vjerojatno jednako učinkovit kao lijekovi azoli u liječenju noktiju u smislu izgleda i infekcije (dokazi srednje kvalitete), ali može biti manje učinkovit od terbinafina u procjeni istog ishoda (dokazi niske kvalitete). Griseofulvin je uzrokovao više nuspojava od druga dva lijeka, no kvaliteta dokaza je bila srednja (usporedba s azolima) do niska (usporedba s terbinafinom). Najčešći neželjeni učinci u obje grupe uključuju želučane probleme i osjećaj mučnine. Nismo sigurni za učinak griseofulvina u usporedbi s azolima za stopu recidiva, i studije koje uspoređuju terbinafin i griseofulvin nisu procijenile ovaj ishod.

Kvaliteta dokaza

Dokaz primarnog ishoda liječenja (u uvjetima izgleda i infekcije) je bio visoke do srednje kvalitete osim za usporedbu grisofulvina nasuprot terbinafina (niske kvalitete) i kombinacija terbinafina plus azoli nasuprot samog terbinafina (vrlo niske kvalitete ). Kvaliteta dokaza za nuspojave je bila uglavnom srednja, ali dvije usporedbe su imale niske dokaze za ovaj ishod. Nisu sve usporedbe mjerile stopu recidiva, i dostupni dokazi se temelje na dokazima niske do vrlo visoke kvalitete. Niti jedna studija nije navela podatke o kvaliteti života ispitanika. Brojne studije imale su problema s ustrojem istraživanja. Često nije bilo jasno kako su ispitanici razvrstani u skupine i jesu li znali koju terapiju primaju. Također, brojne studije nisu koristile placebo.