Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature analizirali smo trenutno dostupne dokaze iz kliničkih pokusa koji su istražili utječe li rano pothlađivanje ljudi koje se oživljava nakon srčane smrti na preživljavanje i moždana oštećenja naspram pothlađivanja po primitku u bolnicu. Rano pothlađivanje znači brzo hlađenje osobe od strane medicinske struke na mjestu događaja. U ovaj je pregled uključeno sedam studija koje zadovoljavaju Cochrane kriterije.

Dosadašnje spoznaje

Populacija

Ovaj pregled literature bavi se ljudima koji se oživljavaju nakon iznenadne srčane smrti. Iznenadna srčana smrt znači da su srce i posljedično krvni optjecaj prestali s radom. Ako ti ljudi ne prime rano oživljavanje (kardiopulmonalna reanimacija), njihove moždane stanice postanu nepovratno oštećene i oni stoga umiru. Ako je oživljavanje uspješno, jedan oblik liječenja koji bi mogao pomoći u sprječavanju daljnjih oštećenja stanica je hlađenje tijela na nekoliko sati na temperaturu od 32°C do 36°C. Taj se postupak pokazalo uspješnim u smanjenju moždanoga oštećenja i preporučen je u međunarodnim smjernicama za liječenje ljudi vraćenih u život nakon iznenadne srčane smrti.

Postupak

Nije još uvijek jasno koje je optimalno vrijeme za početak hlađenja. Ovaj pregled literature uspoređuje ljude koji su primili terapiju hlađenjem prije dolaska u bolnicu i one koji su je primili po dolasku u bolnicu.

Ishodi

Učinci intervencije mjereni su preživljavanjem i oštećenjem mozga, zajedno s nuspojavama, kvalitetom života i duljinom ostanka u bolnici.

Datum pretraživanja literature

Pretražena je literatura objavljena do ožujka 2015.

Obilježja uključenih istraživanja

Sedam uključenih studija imale su zajedno 2369 sudionika i uspoređivale su učinke pothlađivanja prije i nakon primitka u bolnicu. Srednja vrijednost dobi sudionika je bila između 59 i 68 godina. Ispitanici su uglavnom bili muškarci. Ljudi koji nisu bili uključeni u istraživanja bili su uglavnom osobe s traumama, s teškim bolestima, na prirodnom kraju života, trudne žene i oni koji su već imali nisku tjelesnu temperaturu.

Izvori financiranja studija

Dvije od 7 studija financirala je medicinska industrija. Četiri studije dobile su financiranje od vladinih ili nevladinih neprofitnih organizacija. Jedna studija nije primila nikakvo financiranje.

Ključni rezultati

Ni jedna studija nije pronašla dokaz u korist pothlađivanja prije prijama u bolnicu naspram bolničkog pothlađivanja. Međutim, otkrili smo da u gotovo svim studijama značajan broj sudionika nije pothlađivan ni prije niti nakon prispijeća u bolnicu, a ni bilo kakvo hlađenje prema smjernicama. Razlozi tomu nisu razjašnjeni. Pitanje je je li hlađenje sudionika možda bilo isključeno zbog drugih čimbenika, što ne možemo sa sigurnošću odgovoriti. Upitno je jesu li ta istraživanja imala prikladan ustroj i način provedbe. Kako bi se izbjegla kriva tumačenja u ovom pregledu literature nisu zajedno analizirani rezultati pojedinačnih studija. Rezultati pokazuju da je u odraslih osoba koje su primile predbolničko hlađenje srce bilo u blago većoj opasnosti da opet prestane kucati prije dolaska u bolnicu.

Kvaliteta dokaza

Mnoge od uključenih studija bile su ograničeno korisne jer su se usmjerile na praktičnost i sigurnost predbolničkog hlađenja, bez posebnog naglašavanja liječenja pothlađivanjem. Drugi čimbenik koji je pridonio u smanjenju kvalitete dokaza bila je činjenica da su informacije prikupljane iz različitih populacija i iz drukčijih vremenskih točaka primjene hlađenja. Nadalje, postojao je rizik od pogrješke tijekom izvedbe studija. Kvalitete pojedinih studija bile su osrednje. Zaključno, kvaliteta dokaza da bi se odgovorilo na pitanje postavljeno u planiranju pregleda previše je niska.