Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Zanimalo nas je kako medicinske sestre mogu najbolje kontrolirati bol kod osoba s demencijom koje žive u domovima za starije osobe. Liječenje boli uključuje mjerenje boli i liječenje boli ukoliko je to potrebno. Zanimalo nas je mogu li postupne upute (algoritam) za medicinske sestre o tome kako liječiti bol smanjiti bol ili ponašanje koje može ukazivati na to da je netko pod stresom (kao što je udaranje, vikanje ili lutanje).

Što je bilo proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Osobe s demencijom u domovima za starije osobe često osjećaju bol. Međutim, oni ne mogu uvijek reći svojim njegovateljima ako ih nešto boli, tako da to može biti teško prepoznati, a znamo da korisnici domova za starije i nemoćne osobe s demencijom primaju manje lijekova protiv bolova od onih bez demencije. Neliječena bol može imati negativan utjecaj na dobrostanje i zdravlje, a može biti i jedan od razloga za problematično ponašanje, poput agresije. Korištenje detaljnih uputa za medicinsko osoblje, koje se u ovom pregledu naziva algoritmom, osmišljeno je za poboljšanje kontrole boli. Algoritmi započinju strukturiranom procjenom boli, a zatim određuju različite korake liječenja, koje ne mora biti farmakološko ili može uključivati lijekove za liječenje boli. Ako se otkrije bol, primjenjuje se liječenje opisano u prvom koraku. Ako ovo liječenje ne smanji bol, primjenjuje se liječenje iz sljedećeg koraka i tako dalje.

Istraživanja uključena u ovaj pregled

U lipnju 2021. tražili smo istraživanja koja su ispitivala liječenje boli na temelju upotrebe algoritma. Pronašli smo tri istraživanja koje su uključila ukupno 808 sudionika. Dva od tih istraživanja uspoređivala su liječenje boli temeljeno na algoritmu s edukacijom medicinskog osoblja o boli i demenciji, a jedno je istraživanje uspoređivalo liječenje boli temeljeno na algoritmu s uobičajenom njegom.

Razina boli i ozbiljnost demencije sudionika razlikovali su se u tri istraživanja. Jedno istraživanje uključilo je sve štićenike u staračkim domovima, od kojih većina nije imala bolove, ili gotovo da ih nije imala na početku istraživanja (manje od polovice uključenih ljudi osjetilo je bol), a dva istraživanja uključivala su samo osobe s blagom do umjerenom boli. U jednom istraživanju demencija sudionika bila je blage ili umjerene težine, a u dva su istraživanja sudionici imali teški oblik demencije.

U dva istraživanja, oni s demencijom koji su to mogli učiniti izvijestili su o vlastitoj boli, a medicinsko osoblje također je prosuđivalo pokazuju li sudionici znakove boli. U trećem istraživanju bol su ocjenjivali članovi istraživačkog tima, ali ne i sami sudionici. Medicinske sestre i istraživači koristili su se opažanjima izraza lica, gesta i disanja kako bi procijenili osjeća li osoba bol.

Ključni rezultati

Kad smo pogledali istraživanje u kojem su sudionici u prosjeku započinjali bez boli ili gotovo bez boli, nismo bili sigurni je li liječenje boli temeljeno na algoritmu imalo učinak na intenzitet boli koju su iskusili tijekom istraživanja. To je bilo neovisno o tome jesu li sudionici sami prijavljivali da ih boli ili su procjenu boli radile medicinske sestre. Iz ovog istraživanja također nismo mogli reći je li liječenje boli temeljeno na algoritmu smanjilo stope problematičnog ponašanja.

Za ljude koji su počeli istraživanje s blagom do umjerenom boli, liječenje boli temeljeno na algoritmu može imati mali ili nikakav učinak na intenzitet boli koji su prijavili sami sudionici, u usporedbi s obrazovanjem medicinskog osoblja (na temelju rezultata jednog istraživanja) . Kad je bol procijenio netko drugi ('opunomoćenik', koji je bio medicinska sestra ili asistent u istraživanju), otkrili smo da bi liječenje boli temeljeno na algoritmu moglo biti bolje od uobičajene skrbi, iako možda nije učinkovitije od edukacije o boli. Međutim, teško je biti siguran u točnost ocjena boli koje su dali drugi ljudi.

Naše povjerenje u rezultate bilo je ograničeno zbog malog broja uključenih istraživanja, varijacija u intenzitetu boli i ozbiljnosti demencije sudionika na početku istraživanja, te kvalitete istraživanja.

Niti jedno istraživanje nije pratilo štetne učinke niti je opisalo da je došlo do bilo kakvih štetnih učinaka.

Zaključak

Nismo pronašli dovoljno dobre dokaze da je uvođenje algoritma za liječenje boli kod osoba s demencijom u staračkim domovima išta bolje od obrazovanja medicinskog osoblja za smanjenje boli ili problematičnih ponašanja, ali moglo bi biti bolje od uobičajene skrbi za smanjenje boli (koju procjenjuju promatrači). Količina dokaza bila je mala i nismo mogli biti sigurni u rezultate. Potrebna su daljnja istraživanja na ovu temu.