Cilj Cochranovog sustavnog pregleda

Koronavirus (COVID-19) je respiratorna zarazna bolest koja se proširila cijelim svijetom. Zdravstveni djelatnici koji liječe pacijente s bolešću COVID-19 riskiraju zaraziti sebe i druge udisanjem kapljica zaraženih pacijenata i dodirivanjem kontaminiranih površina. Vlade i organizacije objavljuju smjernice za prevenciju i kontrolu infekcija (engl. infection prevention and control, IPC) kako bi se smanjio prijenos infekcija. IPC smjernice obuhvaćaju upotrebu osobne zaštitne opreme (OZO) poput maski, rukavica i zaštitne odjeće; odvajanje bolesnika s respiratornim infekcijama; i strože rutine čišćenja. Međutim, znatno varira koliko se zdravstveni djelatnici pridržavaju ovih smjernica.

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda kvalitativnih istraživanja („sinteza kvalitativnih dokaza“) bio je istražiti čimbenike koji utječu na to prate li zdravstveni djelatnici smjernice za sprječavanje i kontrolu infekcija (IPC) zaraznih bolesti dišnog sustava. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, analizirali smo 20 kvalitativnih ispitivanja gledišta i iskustava zdravstvenih djelatnika o IPC smjernicama.

Ključne poruke

Zdravstveni djelatnici ukazuju na nekoliko čimbenika koji utječu na njihovu sposobnost i spremnost da slijede IPC smjernice pri radu sa zaraznim bolestima dišnog sustava. Oni uključuju čimbenike povezane sa samim smjernicama i načinom na koji su priopćene, podršku rukovoditelja, kulturu i običaje na radnom mjestu, obuku, fizički prostor, dostupnost osobne zaštitne opreme (engl. personal protective equipment, PPE) i povjerenje u nju, te želju za pružanjem dobre njege pacijentima. U pregledu je također naglašena važnost uključivanja cijelog osoblja objekta, uključujući pomoćno osoblje, u provedbi IPC smjernica.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Tražili smo ispitivanja koja su ispitivala stavove i iskustva zdravstvenih djelatnika sa IPC smjernicama - posebno za respiratorne bolesti koje iznenada započinju, poput COVID-19. Smjernice su mogle biti lokalne, nacionalne ili međunarodne za bilo koju zdravstvenu ustanovu. Uključili smo ispitivanja bilo koje skupine zdravstvenih djelatnika koji si brinuli o pacijentima u bilo kojem zdravstvenom okruženju. Tražili smo ispitivanja objavljene od 2002. godine nadalje, kako bi pokrili izbijanje teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) 2003. godine.

Ključni rezultati ovog sustavnog pregleda

Analizirali smo 20 ispitivanja. 10 ispitivanja bilo je iz Azije, 4 iz Afrike, 4 iz Sjeverne Amerike i 2 iz Australije. Istraživala su stavove i iskustva medicinskih sestara, liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika kada su se borili sa SARS-om, H1N1, MERS-om, tuberkulozom ili sezonskom gripom. Većina zdravstvenih djelatnika radila je u bolnicama.

Ovaj sustavni pregled ukazao je na nekoliko čimbenika koji su utjecali na pridržavanje zdravstvenih djelatnika IPC-ovim smjernicama. Smatrali smo da su sljedeća otkrića dobro podržana ili vrlo dobro podržana (umjerena do visoka razina pouzdanosti) dokazima u ispitivanjima koja smo pronašli.

Zdravstveni djelatnici nisu bili sigurni hoće li slijediti lokalne smjernice ako se razlikuju od nacionalnih ili međunarodnih smjernica. Imali su poteškoća s praćenjem dugih ili nejasnih smjernica, pogotovo ako su njihovi savjeti bili nepraktični ili se stalno mijenjali. Korištenje osobne zaštitne opreme i dodatno čišćenje značilo je da je poštivanje IPC smjernica povećalo radno opterećenje i umor. Na odgovore zdravstvenih djelatnika na smjernice IPC utjecala je podrška koju su dobili od uprave i njihova kultura na radnom mjestu.

Zdravstveni djelatnici naglasili su važnost jasne komunikacije o smjernicama IPC-a. No, zdravstveni djelatnici ukazali su i na nedostatak treninga o samoj infekciji i o tome kako koristiti osobnu zaštitnu opremu. Smatrali su da je problem kad obuka nije obavezna i vjerovali su da bi sve osoblje, uključujući spremačice, vratare, kuhinjsko i drugo pomoćno osoblje, trebalo biti uključeno u IPC obuku.

Nedostatak prostora za izoliranje pacijenata i nedostatak predsoblja, tuševa i lakog pristupa objektima za pranje ruku predstavljali su problem. Praktične mjere, poput smanjenja prenapučenosti, brzo praćenje zaraženih pacijenata i ograničavanje posjetitelja bile su važne za smanjenje infekcije.

Nedostatak osobne zaštitne opreme ili oprema loše kvalitete ozbiljno je brinulo zdravstvene djelatnike i rukovoditelje. Zalihe je potrebno prilagoditi kako se izbijanje infekcije nastavlja. Zdravstvenim djelatnicima je osobna zaštitna oprema bila neugodna za upotrebu, a neki su utvrdili da su se zbog osobne zaštitne opreme osjećali izolirano i prestrašeno.

Zdravstveni djelatnici vjerovali su da su se više pridržavali smjernicama IPC-a kad su uvidjeli njegovu vrijednost, na primjer, smanjivanje rizika od zaraze sebe i svojih obitelji ili zaštita pacijenata.

Mnogi čimbenici utječu na spremnost i sposobnost zdravstvenih djelatnika da slijede smjernice IPC-a. Naš pregled uključuje niz pitanja izvedenih iz naših nalaza koji pomažu pružateljima zdravstvenih usluga da planiraju, provode ili upravljaju IPC strategijama kako bi pomogli svojim djelatnicima da slijede IPC smjernice.

Datum pretraživanja literature

Pregled uključuje istraživanja objavljena do 26. ožujka 2020. godine.