Mogu li probiotici (živi mikroorganizmi) spriječiti infekcije gornjeg dišnog sustava, poput obične prehlade?

Ključne poruke

Probiotici mogu imati povoljan učinak u sprječavanju barem jedne pojave akutne infekcije gornjeg dišnog sustava, a vjerojatno su učinkoviti i u sprječavanju najmanje tri pojave infekcija gornjeg dišnog sustava. Potrebno je više istraživanja provedenih na starijim osobama. Potrebna su veća i dobro osmišljena istraživanja kako bi se mogle procijeniti koristi i potencijalne štetnosti primjene probiotika.

Što su akutne infekcije gornjih dišnih puteva?

Te infekcije uključuju prehlade, gripu i infekcije grla, nosa i sinusa. Simptomi uključuju temperaturu, kašalj, bol i glavobolju. Većinu akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava uzrokuju razni virusi te one obično prolaze nakon tri do sedam dana.

Što su probiotici?

Uobičajeni opis probiotika jest da su oni živi mikroorganizmi koji blagotvorno djeluju na tijelo kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama. Bakterije mliječne kiseline i bifidobakterije najčešći su tipovi probiotika te se uobičajeno unose konzumacijom fermentirane hrane poput jogurta i sojinog jogurta, ili kao dodaci prehrani.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Utvrditi sprječavaju li probiotici akutne infekcije gornjeg dišnog sustava kod ljudi svih dobi sa zdravim imunosnim sustavom.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su ispitivala probiotike za akutne infekcije gornjeg dišnog sustava. Rezultati istraživanja uspoređeni su i sažeti te je procijenjena pouzdanost dokaza s obzirom na čimbenike poput metoda istraživanja i veličine uzorka.

Rezultati istraživanja

Pronađena su 24 istraživanja. Analizirani su podaci 6,950 osoba, uključujući djecu (u dobi od 1 mjeseca do 11 godina), odrasle (prosječne dobi 37,3 godine) i starije osobe (prosječne dobi 84,6 godina) iz Italije, Japana, Sjedinjenih Država, Hrvatske, Engleske, Finske, Švedske, Čilea, Kine, Danske, Njemačke, Tajlanda i Turske. Nije bilo jasno u kojim su zemljama provedena dva istraživanja. Većina istraživanja provedena je u zajednici, ustanovama za skrb, školama i bolnicama tijekom tri mjeseca za vrijeme zime/proljeća. Probiotici su češće korišteni s hranom na bazi mlijeka kod djece, u obliku praha kod odraslih i s hranom na bazi mlijeka ili u kapsulama kod starijih osoba. U većini istraživanja korišteni su jedan ili dva soja (npr. Lactobacillus plantarum HEAL9, Lactobacillus paracasei (8700:2 ili N1115)) i 10 9 ili 10 11 jedinica za stvaranje kolonija (CFU)/dan probiotika.

Ključni rezultati

Probiotici mogu smanjiti broj osoba kojima je dijagnosticirana barem jedna akutna infekcija gornjeg dišnog sustava za oko 24%; vjerojatno smanjiti broj osoba kojima su dijagnosticirane najmanje tri akutne infekcije gornjeg dišnog sustava za oko 41%; može smanjiti stopu incidencije (broj novih slučajeva tijekom određenog vremenskog razdoblja) akutne infekcije gornjeg dišnog sustava za oko 18%; može smanjiti prosječno trajanje infekcije za oko 1,22 dana; vjerojatno smanjiti broj osoba koje su koristile antibiotike za oko 42%; i možda neće povećati broj osoba koje su iskusile nuspojave (bilo kakvu štetu). Dokazi koji pokazuju smanjenje broja ljudi koji su izostali iz vrtića, škole ili s posla zbog akutne infekcije gornjeg dišnog sustava s probioticima bili su vrlo nesigurni.

Ograničenja ovih dokaza

Autori sustavnog pregleda umjereno su uvjereni da probiotici smanjuju broj osoba kojima su dijagnosticirane najmanje tri akutne infekcije gornjeg dišnog sustava i broj osoba koje su koristili antibiotike, a imaju nisku razinu pouzdanosti u dokaze da probiotici smanjuju broj osoba kojima je dijagnosticirana barem jedna akutna infekcija gornjeg dišnog sustava, stopu incidencije, srednje trajanje infekcije i povećanje broja osoba koje su iskusile nuspojave (bilo kakvu štetu). Dokazi koji pokazuju smanjenje broja ljudi koji su izostali iz vrtića, škole ili s posla zbog akutne infekcije gornjeg dišnog sustava s probioticima bili su vrlo nesigurni. Dokazi su bili ograničeni jer je većina sudionika mogla znati koji oblik intervencije primaju te nisu sva istraživanja dala podatke o nama važnim ishodima.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 10. svibnja 2022. godine.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Nikolina Gajić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information