Cilj sustavnog pregleda

Pregledani su dokazi kako bi se utvrdilo hoće li dodatak vitamina K u ljudi s cističnom fibrozom poništiti učinke nedostatka tog vitamina na zgrušavanje krvi, čvrstoću kostiju i kvalitetu života. Cilj je bio istražiti koja je najbolja doza vitamina K kako bi se spriječio taj manjak. Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled.

Dosadašnje spoznaje

Cistična fibroza je nasljedno stanje koje uzrokuje bolest koja se najviše očituje na plućima, probavnom sustavu i gušterači. Kod osoba s cističnom fibrozom, gušterača često ne proizvodi dovoljno enzima koji omogućavaju tijelu pravilno iskorištavanje probavljene hrane, a to može biti povezano s manjkom vitamina topljivih u mastima, kao što je vitamin K. Vitamin K je potreban za normalno zgrušavanje krvi, oblikovanje kostiju te određene metaboličke funkcije.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 12. kolovoza 2019. godine.

Značajke istraživanja

U ovaj su sustavni pregled uključena tri istraživanja (ukupno 70 ispitanika u dobi između osam i 46 godina).

Dva su istraživanja uspoređivala vitamin K s kontrolom. U prvom istraživanju svih 18 ispitanika (u dobi od 13 do 35 godina) dobivalo je 5 mg oralnog dodatka vitamina K ili placebo tijekom mjesec dana, nakon čega je terapija zamijenjena među skupinama na još mjesec dana. Nažalost, podaci iz ovog istraživanja nisu se mogli analizirati jer istraživači nisu objavili podatke nakon prvog dijela istraživanja (nego samo na kraju, kada su svi ispitanici već bili u obje skupine), stoga nije jasno jesu li učinci postignuti zahvaljujući dodacima ili bez njih. U drugom istraživanju sudjelovalo je ukupno 38 ispitanika u dobi od 16 do 45 godina. Uzimali su 10 mg vitamina K ili placebo (lažni dodatak koji ne sadrži vitamin K) svaki dan tijekom 12 mjeseci, ali istraživači nisu naveli koliko je ispitanika bilo u svakoj skupini pa se rezultati nisu mogli analizirati.

U trećem istraživanju (14 djece u dobi od osam do 18 godina) ispitanici su dobivali oralne dodatke vitamina K. Polovica ispitanika je dobivala dozu od 1 mg dnevno, dok je druga polovica dobivala dozu od 5 mg dnevno tijekom jednog mjeseca.

Ključni rezultati

Niti jedno istraživanje nije izvijestilo (za bilo koju usporedbu) o primarnim ishodima ovog sustavnog pregleda: zgrušavanje krvi, kvaliteta života, sekundarne mjere prehrane, i štetni događaji.

Vitamin K naspram kontrole

Samo je 12-mjesečno istraživanje izvijestilo o primarnom ishodu stvaranja kostiju. Vrlo je nesigurno ima li dodatak vitamina K utjecaja na mineralnu gustoću kostiju izmjerenu u kuku ili donjem dijelu leđa (dokazi vrlo niske kvalitete). Oba su istraživanja izvijestila o povećanju razine vitamina K u krvi i smanjenju razine podkarboksiliranog osteokalcina (pokazatelj rizika od prijeloma kuka). Četverotjedno istraživanje također je izvijestilo da su razine proteina inducirane odsutnošću vitamina K (PIVKA) pale i vratile se na normalnu razinu, ali zbog vrlo loše kvalitete dokaza nije sigurno da je to posljedica dodataka prehrani.

Visoke doze naspram niskih doza vitamina K

Istraživanje je pokazalo da, iako se razina vitamina K popravila, nije bilo razlike među skupinama s visokim i niskim dozama. Čini se da nije bilo razlike ni u razinama podkarboksiliranog osteokalcina (dokazi vrlo niske kvalitete).

Kvaliteta dokaza

Procijenjeno je da je ukupna kvaliteta dokaza vrlo niska, zbog rizika od pristranosti u ustroju svih istraživanja i malog broja ispitanika.