Brojna djeca i adolescenati diljem svijeta imaju višak tjelesne težine. Djeca i adolescenti koji su pretili, odnosno imaju prekomjernu težinu, češće obolijevaju od tjelesnih bolesti te su u emotivnom stresu. Također je uočeno da su takva djeca manje uspješna u testovima kognitivnih sposobnosti (pamćenje, razmišljanje) te su manje uspješna u školi. Kako bi se debljina spriječila i liječila potrebno je uvesti nekoliko promjena životnog stila, na primjer povećati razinu fizičke aktivnosti, smanjiti količinu kalorija u hrani i smanjiti količinu sjedenja. Za te je intervencije poznato da mogu poboljšati kognitivne sposobnosti i školski uspjeh kod djece s normalnom težinom. Nije poznato dali bi učinci tih postupaka bili jednaki i kod djece i adolescenata s prekomjernom težinom i pretilošću.

Autori Cochrane sustavnog pregleda su tražili studije koje procjenjuju školski uspjeh, kognitivne sposobnosti i kasnija postignuća u životu (npr prihod i zaposlenost) kod pretilih i gojaznih adolescenata i djece koja su nasumično raspoređena u skupinu koja se poticala na izmjenu životnih navika (s ciljem da budu fizički aktivniji i /ili poprave prehranu i /ili provode manje vremena sjedeći) i ta je skupina uspoređena s kontrolnom skupinom (uobičajena skrb; bez ikakvih intervencija i bez promjena stila življenja). Pronađeno je šest relevantnih studija s ukupno 647 pretile i gojazne djece.

Pronađeno je da, u usporedbi s uobičajenom školskom rutinom, intervencije u školi kojima je cilj zdravija prehrana i koje uključuju edukaciju o životnim navikama mogu dovesti do malih poboljšanja u sveukupnom školskom uspjehu kod pretile i gojazne djece i adolescenata. Također je zaključeno da povećana tjelesna aktivnost poboljšava rezultate na testovima matematike i pamćenja, kao što pomaže i pri zadacima rješavanja problema. Nisu nađeni jasni dokazi o učinku na druge sposobnosti razmišljanja povezane s čitanjem, jezikom ili vokabularom. Nisu pronađene studije koje su analizirale da li promjene životnih navika utječu na postignuća nakon završavanja škole.

Sveukupno gledano, unatoč velikom broju studija koje analiziraju postupke za pretilost u djetinjstvu, samo je nekoliko procijenilo učinke analiziranih intervencija za liječenje debljine u kontekstu uspjeha u školi i kognitivnih funkcija. Postojeće studije ograničene su kvalitete, ali sugeriraju da izmjene životnog stila mogu koristiti pretiloj djeci, osobito u poboljšanju školskog uspjeha, uspjeha u matematikci, pamćenju i posebnim vještinama razmišljanja. Osobe zadužene za zdravstvenu politiku bi trebale uzeti u obzir te potencijalne koristi kada se promovira tjelesna aktivnost i zdrava prehrana u školama. Buduće bi studije o liječenju debljine trebale uzeti u obzir akademske i kognitivne rezultate, kao i tjelesne.