Dosadašnje spoznaje

Osobe s dugotrajnim (kroničnim) zdravstvenim problemima imaju važnu ulogu u održavanju vlastitog zdravlja. Neki od zadataka uključenih u plan skrbi mogu biti komplicirani, mogu zahtijevati određenu dozu samopouzdanja i vještine. Takvi zadaci uključuju ispravno uzimanje lijekova, praćenje simptoma, usvajanje ili održavanje zdravog načina života, nošenje s emocijama, rješavanje praktičnih problema, znanje o tome kada i kako potražiti liječnički savjet ili suočavanje s utjecajem zdravstvenog stanja na svakodnevni život. Cilj individualno prilagođenog (personaliziranog) planiranja skrbi je pružanje potpore i prilagodba potrebama svakog pojedinog bolesnika. Takva potpora prepoznaje probleme pacijenata i pomaže im da se osposobe za samostalnu skrb o vlastitom zdravlju. Personalizirano planiranje skrbi je ujedno i razgovor ili niz razgovora između pacijenta i kliničara koji se dogovaraju o ciljevima i zadacima za rješavanje zdravstvenih problema.

Istraživačko pitanje

Ovaj Cochrane sustavni pregled je proveden kako bi se istražilo je li personalizirani pristup skrbi, u kojem se pacijenti potiču da sudjeluju u postavljanju ciljeva, planiranju skrbi i određivanju svojih potreba, dovodi do boljih rezultata nego kad zdravstveni radnici takve odluke donose samostalno.

Rezultati

U sustavnom pregledu pronađeno je 19 randomiziranih studija objavljenih prije srpnja 2013. godine koje analiziraju to pitanje. U te studije bilo je uključeno 10.856 ispitanika sa zdravstvenim stanjima kao što su dijabetes, duševne bolesti, zatajenje srca, bolesti bubrega i astma. Studije su pregledane za niz različitih intervencija namijenjenih uključenju pacijenata. Kombinirani su i sažeti rezultati istraživanja koji su mjerili slične pokazatelje zdravlja i bolesti. Utvrđeno je da uključenost pacijenata u planiranju individualne skrbi vjerojatno dovodi do manjih poboljšanja u nekim pokazateljima tjelesnog zdravlja (npr. bolja razine glukoze u krvi, niža razina krvnog tlaka kod dijabetičara, bolja kontrola astme). Također vrlo vjerojatno se smanjuju simptomi depresije i poboljšava samopouzdanje i vještine kad je čovjek aktivno uključen u održavanje vlastitog zdravstvenog stanja. Autori nisu uočili utjecaj na razinu kolesterola, indeks tjelesne mase ili kvalitetu života. Također nisu našli dokaze o bilo kakvim štetnim učincima individualnog plana skrbi. Uočeno je da se proces najboljim pokazao kada je uključena priprema, koordinacija skrbi i kontrola, veća podrška zdravstvenih radnika koji su bili integrirani u rutinsku skrb. Međutim, kvaliteta dokaza je umjerena, što znači da bi daljnja istraživanja mogla promijeniti ove rezultate.

Zaključak

Zaključno, individualizirani plan skrbi je obećavajući pristup koji nudi mogućnost pružanja učinkovite pomoći pacijentima, što dovodi do boljih pokazatelja zdravlja. Potrebno je više istraživanja da bi se osmislili najučinkovitiji načini personalizirane skrbi za određene skupine bolesnika.