Istraživačko pitanje

Koje intervencije pomažu opravku ruke i šake nakon što je osoba imala moždani udar?

Dosadašnje spoznaje

Problemi s funkcijom ruke (oštećenja gornjih udova) česti su nakon moždanog udara. Ta oštećenja gornjih udova najčešće uključuju poteškoće u pokretu i koordinaciji ruke, šake i prstiju, i često uzrokuju poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao što su jelo, odijevanje i pranje. Više od polovice ljudi s oštećenjima gornjih udova nakon moždanog udara i dalje će imati probleme mnogo mjeseci do godina nakon moždanog udara. Poboljšanje funkcije ruke je temeljni element rehabilitacije. Razvijeno je mnogo različitih postupaka kojima se pokušava riješiti taj problem, uključujući različite vježbe ili treninge, specijaliziranu opremu ili tehniku, ili u obliku lijekova (tableta ili injekcija) koji je pomažu pokretu ruke.

Rehabilitacija ruku nakon moždanog udara često uključuje nekoliko različitih intervencija i općenito zahtijeva suradnju pacijenta, skrbnika i rehabilitacijskog tima.

Da bi ljudi jednostavno pristupili informacijama o učinkovitosti intervencija, i kako bi im pomogli usporediti učinke različitih intervencija, proveden je ovaj znanstveni rad - zbirni Cochrane prikaz sustavnih pregleda literature. Cilj nam je bio okupiti sve sustavne članke intervencija predviđenih za poboljšanje funkcije gornjeg uda (ruke) nakon moždanog udara.

Obilježja sustavnog pregleda

Traženi su Cochrane i ne-Cochrane sustavni pregledi o učinkovitosti intervencija za poboljšanje funkcije ruke nakon moždanog udara. Uključeno je 40 sustavnih pregleda (19 Cochrane članaka i 21 ne-Cochrane članaka). Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do lipnja 2013.

Članci pokrivaju 18 različitih vrsta intervencija, kao i dozu intervencije i način na koji je intervencija izvršena. Ti sustavni pregledi su se razlikovali u odnosu na uključene populacije (početna oštećenja gornjeg uda i težine moždanog udara), te u odnosu na uključene usporedne skupine (koji su dobili kontrolne intervencije, bez terapije i konvencionalne terapije).

Izvučeni su detalji od 127 usporedbi koje su bile istražene unutar članaka. To je pokazalo u kojoj su mjeri različiti zahvati imali utjecaj na funkcije gornjeg ekstremiteta, oštećenja ruku i sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Ključni rezultati

Trenutačno nije dostupan niti jedan visoko kvalitetan dokaz za bilo koju intervenciju koja se trenutno koristi kao dio rutinske prakse. Dokazi su nedovoljni i u pokazivanju najučinkovitije intervencije za poboljšanje funkcije ruke.

Umjereno kvalitetni dokazi sugeriraju da sljedeće intervencije mogu biti učinkovite: ograničenjem- inducirana terapija pokreta (engl. constraint-induced movement therapy, CIMT), mentalna praksa, terapija pomoću zrcala, intervencije osjetilnih oštećenja, virtualne stvarnosti i relativno visoke doze ponavljajućih zadataka. Umjereno kvalitetni dokazi također ukazuju da je jednostrani trening ruke (vježbe na zahvaćenoj ruci) učinkovitiji od obostranog treninga ruke (rade istu vježbu s obje ruke u isto vrijeme).

Neki dokazi pokazuju da je veća doza intervencije bolja nego manja doza. Nužna su dodatna istraživanja za otkrivanje optimalne doze rehabilitacije ruke.

Objedinjavanje svih dostupnih dokaza sustavnih članaka pomoglo je stvoriti konkretne preporuke za buduća istraživanja. Te preporuke uključuju (ali nisu ograničene na) velika randomizirana kontrolirana ispitivanja CIMT-a, mentalne prakse, terapije pomoću zrcala i terapije virtualne stvarnosti. Preporučuje se provedba visoko-kvalitetnih sustavnih pregleda koji će sadržavati najnovije dokaze i daljnja primarna istraživanja za nekoliko specifičnih intervencija.

Kvaliteta dokaza

Procijenjeno je da za jednu intervenciju postoje visoko kvalitetni dokazi, a taj postupak je vrsta stimulacije mozga zvana transkranijska stimulacija istosmjernom strujom (tDCS), koja se trenutno ne koristi u rutinskoj praksi. Taj dokaz visoke kvalitete pokazuje da tDCS ne poboljšava sposobnost ljudi za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Procijenjena je umjerena kvaliteta dokaza za 48 usporedbi (pokrivaju sedam pojedinačnih intervencija) i niska ili vrlo niska kvaliteta dokaza za 76 usporedbi. Razlozi za nisko ocjenjivanje kvalitete dokaza kao umjerena, niska ili vrlo niska su mali broj studija i polaznika, lošu metodološku kvalitetu ili način prikaza podataka studija uključenih u članke, značajna heterogenost (varijacija) između rezultata studija i loše kvalitete sustavnog pregleda i prikazivanja podataka o metodama.

Možemo zaključiti da su hitno potrebni visoko kvalitetni dokazi o učinkovitosti intervencija za poboljšanje funkcije gornjih ekstremiteta, posebno za one zahvate za koje umjereno-kvalitetni dokazi trenutno sugeriraju blagotvoran učinak.