Dosadašnje spoznaje

Ishemijska bolest srca, uključujući i zatajenje srca, najčešći je uzrok smrti u svijetu, a njena se učestalost povećava. Zatajenje srca praćeno je simptomima poput umora ili nedostatka daha tijekom lagane aktivnosti, kao i poremećenim disanjem tijekom spavanja. Poremećaji disanja tijekom spavanja, uključujući i centralnu apneju tijekom spavanja (engl. central sleep apnea, CSA) i opstruktivna apneja tijekom spavanja (engl. obstructive sleep apnoea, OSA) česta su stanja u osoba s kroničnim zatajenjem srca.

Svrha sustavnog pregleda: procijeniti učinke terapije pozitivnim tlakom zraka u dišnim putovima (engl. positive airway pressure, PAP) za osobe sa zatajenjem srca koje imaju CSA.

Metode

Autori su pretražili baze podataka kako bi našli randomizirana kontrolirana ispitivanja (vrsta istraživanja u kojem su sudionici nasumično podijeljeni u dvije ili više skupina) koja su proučavala učinkovitost PAP terapije u usporedbi s uobičajenom skrbi kod osoba koje boluju od zatajenja srca i CSA. PAP terapija uključivala je uređaje za kontinuirani pozitivni tlak zraka ili uređaje za adaptivnu servo-ventilaciju (engl. adaptive servo-ventilation), dok se uobičajena terapija temeljila na važećim smjernicama. U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do veljače 2019. godine.

Rezultati

Autori su uključili 16 randomiziranih kontroliranih ispitivanja s ukupno 2,125 sudionika. Učinak PAP terapije na smrtnost od svih uzroka nije jasan. Uz to, PAP terapija nije smanjila smrtnost od srčanih uzroka, ponovnu hospitalizaciju od svih uzroka, i ponovnu hospitalizaciju zbog problema sa srcem u usporedbi s uobičajenom skrbi. Međutim, PAP terapija je pokazala mogući povoljan utjecaj na poboljšanje kvalitete života. U skupini koja je primala PAP terapiju zabilježeni su sljedeći neželjeni ishodi: smrt zbog upale pluća (N = 1,3%), srčani zastoj (N = 18,3%), pogoršanje stanja srca (N = 3,9%), duboka venska tromboza (N = 1,3%) i kronična rana na stopalu (N = 1,3%); dok su u skupini koja je dobila uobičajenu njegu zabilježeni: srčani zastoj (N = 16,2%), transplantacija srca (N=12,2%), pogoršanje stanja srca (N = 5,14%) i duodenalni ulkus (N = 1,3%).

Kvaliteta dokaza

Autori su procijenili kako je kvaliteta dokaza za mnoge ishode, uključujući i rehospitalizaciju zbog srčanih uzroka, niska ili vrlo niska jer su se istraživanja međusobno jako razlikovala (bila su heterogena), raspon pouzdanosti u rezultatima uključenih istraživanja bio je širok, a načini randomizacije i zasljepljivanja sudionika i istraživača su bili loše opisani.

Zaključak

Učinak PAP terapije na ukupnu smrtnost je neizvjestan. Uz to, PAP terapija ne smanjuje rizik od smrti od srčanih uzroka ni rizik od ponovne hospitalizacije, iako ima nekih dokaza da utječe na poboljšanje kvalitete života u osoba koje boluju od srčanog zatajenja i CSA. Nadalje, dokazi nisu bili dovoljni da utvrde jesu li neželjeni događaji češći kod PAP terapije nego kod uobičajene njege. Rezultati su ograničeni niskom ili vrlo niskom razinom kvalitete dokaza. PAP terapija se može razmotriti za pojedince sa zatajenjem srca radi poboljšanja kvalitete života.