Istraživačko pitanje

Procijeniti učinkovitost i sigurnost agonista GLP-1 receptora u liječenju Parkinsonove bolesti.

Dosadašnje spoznaje

Osobe koje boluju od Parkinsonove bolesti (PB) imaju probleme s pokretima, kao što je usporeno kretanje ili tremor u mirovanju. Mogu patiti i od depresije, teškoća pri gutanju i poremećaja gastrointestinalnog sustava. Agonisti glukagonu sličnog peptida 1 (engl. glucagon-like peptide-1, GLP-1) koriste se za liječenje šećerne bolesti tipa 2. Oni stimuliraju GLP-1 receptore u gušterači, što uzrokuje izlučivanje inzulina. GLP-1 receptori su također pronađeni i u mozgu. Neuroni u mozgu šalju signale u i iz mozga te u ostale dijelove tijela. Signaliziranje inzulina u mozgu je bitno za održavanje zdravih neurona, ali je otkriveno kako taj proces ne funkcionira u mozgu ljudi sa Parkinsonovom bolesti. Znanstvenike zanimaju potencijsni zaštitni učinci agonista GLP-1 receptora na neurone i kako ti agonisti mogu pomoći osobama s bolestima koje utječu na mozak, kao što je PB.

Značajke istraživanja

Pronađena su dva istraživanja koja su pružila podatke o 104 ispitanika (nakon povlačenja tri ispitanika). Prvo istraživanje je usporedilo djelovanje eksenatida (agonista GLP-1 receptora) s djelovanjem placeba (lažnog lijeka), dok je drugo istraživanje usporedilo eksenatid s izostankom liječenja (osim uobičajene terapije koju su ispitanici primali). U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do lipnja 2020. godine.

Ključni rezultati

Pronađeni su dokazi niske kvalitete koji pokazuju da ispitanici koji su uzimali eksenatid imaju veća poboljšanja motornih simptoma od onih koji su uzimali placebo. Kretnje su promatrane 12 tjedana nakon što su ispitanici prestali s uzimanjem eksenatida. Pronađeni su dokazi niske kvalitete koji pokazuju da je kod ispitanika koji su uzimali eksenatid došlo do male ili nikakve razlike u kvaliteti života povezane sa zdravljem. Šest ozbiljnih neželjenih događaja je uočeno kod ispitanika koji su uzimali eksenatid, a dva kod ispitanika koji su uzimali placebo, ali autori tih istraživanja smatraju da oni nisu povezani s lijekom.

Pronađeni su dokazi jako niske kvalitete koji ukazuju da su ispitanici koji su uzimali eksenatid imali veće poboljšanje motoričkih simptoma od ispitanika koji nisu primali drugi oblik liječenja osim uobičajene njege. Kretnje su promatrane dva mjeseca nakon što su ispitanici prestali s uzimanjem eksenatida. Pronađeni su dokazi jako niske kvalitete koji ukazuju da eksenatid, uspoređen s izostankom liječenja, pokazuje mali ili nikakav utjecaj na kvalitetu života povezanu sa zdravljem te su pronađeni dokazi jako niske kvalitete koji sugeriraju malu ili nikakvu razliku u broju ozbiljnih neželjenih događaja među ispitanicima koji koriste eksenatid.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza je bila niska ili jako niska. U jednom istraživanju, ispitanici koji nisu uzimali eksenatid primali su samo uobičajeno liječenje, tako da su ispitanici u istraživanju znali primaju li dodatno liječenje, a to je možda promijenilo rezultate istraživanja.

Zaključci

Postoji nesigurnost o učinku eksenatida na poboljšanje motoričkih simptoma u osoba sa Parkinsonovom bolešću. Poboljšanje simptoma koje je pronađeno unutar dva mala istraživanja održalo se nekoliko tjedana nakon što su ispitanici prestali koristiti lijekove. Ovo može značiti da je lijek na neki način promijenio procese bolesti. Potrebno je više istraživanja s većim brojem ispitanika kako bi bili sigurniji u to pomažu li agonisti GLP-1 receptora osobama koje pate od Parkinsonove bolesti.