Što je fibromialgija i što je mješovita tjelovježba?

Fibromialgija je stanje koje uzrokuje kroničnu bol i osjetljivost duž cijelog tijela. Ljudi s ovim stanjem često se osjećaju depresivno, umorno, ukočeno i imaju poteškoće sa spavanjem. Mješovita tjelovježba se definira kao redovito obavljanje dvije ili više vrsti tjelovježbe, uključujući aerobne vježbe (hodanje ili bicikliranje), vježbe snage (vježbanje s utezima ili povlačenje otpornih vrpci) ili vježbe fleksibilnosti (istezanje).

Značajke istraživanja

Pretražena su istraživanja objavljena do prosinca 2017. godine. Pronađeno je 29 istraživanja (sa ukupno 2088 ljudi), provedenih u 12 različitih država. Prosječna dob sudionika istraživanja bila je 51 godina, od čega je 98% bilo žena. Prosječni program tjelovježbe trajao je 14 tjedana, s tri treninga tjedno, u trajanju od 50 do 60 minuta. Svi programi tjelovježbe su bili u potpunosti ili djelomično pod nadzorom. Ovaj pregled se fokusirao na usporedbe skupine s mješovitom tjelovježbom i kontrolne skupine (19 istraživanja, 1065 ljudi). Ljudi u kontrolnim skupinama ili nisu imali liječenje ili su nastavili sa svojom uobičajenom njegom.

Ključni rezultati – mješovita tjelovježba naspram kontrole

Svaki ishod naveden u tekstu ispod mjeren je na skali od 0 do 100, pri čemu su niži rezultati bolji.

Kvaliteta života vezana uz zdravlje (HRQL)

Nakon 5 do 26 tjedana, ljudi koji su vježbali bili su 7% bolji (3% do 11%), odnosno napredovali su za 7 bodova na skali do 100.

Ljudi koji su vježbali ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 49 bodova.

Ljudi u kontrolnoj skupini ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 56 bodova.

Bol

Nakon 5 do 26 tjedana, ljudi koji su vježbali imali su 5% manje boli (1% do 9%), odnosno napredovali su za 5 bodova na skali do 100.

Ljudi koji su vježbali ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 53 boda.

Ljudi u kontrolnoj skupini ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 58,6 bodova.

Umor

Nakon 14 do 24 tjedna, ljudi koji su vježbali bili su 13% manje umorni (8% do 18%), odnosno napredovali su za 13 bodova na skali do 100.

Ljudi koji su vježbali ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 59 bodova.

Ljudi u kontrolnoj skupini ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 72 boda.

Ukočenost

Nakon 16 tjedana, ljudi koji su vježbali bili su 7% manje ukočeni (1% do 12%), odnosno napredovali su za 7 bodova na skali do 100.

Ljudi koji su vježbali ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 61 bodom.

Ljudi u kontrolnoj skupini ocijenili su svoju kvalitetu života vezanu uz zdravlje sa 68 bodova.

Sposobnost za obavljanje dnevnih aktivnosti (tjelesne funkcije)

Nakon 8 do 24 tjedna, ljudi koji su vježbali bili su 11% bolji (7% do 15%), odnosno napredovali su za 11 bodova na skali do 100.

Ljudi koji su vježbali ocijenili su vlastitu tjelesnu funkciju s 38 bodova.

Ljudi u kontrolnoj skupini ocijenili su svoju tjelesnu funkciju sa 49 bodova.

Štetni događaji - Neki ispitanici su iskusili povećanu bol, osjetljivost ili umor tijekom ili nakon tjelovježbe. U istraživanjima nije bilo ozljeda ili drugih štetnih događaja. Međutim, u mnogim istraživanjima štetni događaji su bili nedovoljno opisani ili ih uopće nisu spominjali. Nije sigurno je li uz tjelovježbu povećan rizik štetnih događaja.

Rano napuštanje studije – 11% ispitanika iz kontrolne skupine ranije je napustilo istraživanje, u odnosu na 12% ispitanika iz skupine koja je vježbala.

Dugoročni učinci - Analiza dugoročnih učinaka na kvalitetu života vezanu uz zdravlje pokazala je održavanje učinaka mješovite tjelovježbe tijekom 6 do 12 tjedana i 13 do 26 tjedana, ali ne od 27 do 52 tjedna. Dokazi vrlo niske razine kvalitete upućuju na to da se ne može sa sigurnošću reći da mješovita tjelovježba dugoročno poboljšava kvalitetu života vezanu uz zdravlje. Nisu praćene nuspojave i povlačenja iz istraživanja.

Ostalo - Istraživači nisu pronašli nikakve dokaze o tome da su koristi i rizici mješovite tjelovježbe drugačiji od onih pri primjeni obrazovnih programa, kognitivno-bihevioralnog treninga (KBT), terapije povratne sprege (biofeedback), famakološkog liječenja ili druge vrste tjelovježbe.

Zaključci i kvaliteta dokaza

Mješovita tjelovježba može poboljšati kvalitetu života vezanu uz zdravlje i sposobnost za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, može umanjiti bol i umor, te može biti prihvatljiva za osobe s fibromialgijom. Dokazi niske kvalitete upućuju na to da mješovita tjelovježba može poboljšati ukočenost. U usporedbi s drugom vrstom tjelovježbe ili intervencijama koje ne uključuju tjelovježbu, učinci mješovite tjelovježbe nisu sigurni. Iako se čini da se mješovita tjelovježba dobro podnosi (sličan je broj ljudi koji su odustali od istraživanja u obje skupine), rijetki su dokazi o štetnosti, stoga njena sigurnost nije jasna. Istraživači su kvalitetu dokaza ocijenili niskom do umjerenom, zbog malog broja ispitanika u istraživanjima, određenim problemima oko dizajna istraživanja i niske razine kvalitete rezultata.