Ključne poruke

- Rezultati pokazuju da se na osnovi samo jednog simptoma uzetog u obzir u ovom sustavnom pregledu ne može precizno dijagnosticirati COVID-19.

- Gubitak osjeta okusa ili mirisa može biti '‘znak za uzbunu‘' za prisutnost bolesti COVID-19. Kašalj ili vrućica mogu ukazivati na oboljenje od bolesti COVID-19. Prisutnost tih simptoma može biti od koristi za provedbu daljnjeg testiranja.

- Potrebno je više istraživanja kako bi se ispitala povezanost simptoma i znakova s drugim informacijama kao što su nedavni kontakti, povijest kretanja i status cijepljenja, uključujući istraživanja na djeci i odraslima u dobi od 65 godina i više.

Simptomi i znakovi bolesti COVID-19

Simptome opisuju pacijenti. Simptomi zaraze bolešću COVID-19 uključuju kašalj, grlobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, proljev, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, slabost i gubitak osjeta mirisa i okusa.

Znakove procjenjuje zdravstveno osoblje tijekom kliničkog pregleda. To uključuje zvukove nad plućima, krvni tlak, razinu kisika u krvi i brzinu otkucaja srca.

Simptomi i znakovi bolesti COVID-19 mogu biti važni kod donošenja odluke o samoizolaciji, testiranju brzim antigenskim testom ili PCR (laboratorijskim) testom ili hospitalizaciji zaraženih osoba i osoba s kojima su prve bile u kontaktu.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Simptomi i znakovi bolesti COVID-19 su različiti te osim na COVID-19 mogu ukazivati i na druge bolesti. Autori ovog sustavnog pregleda željeli su ispitati vjerojatnost postavljanja ispravne dijagnoze bolesti COVID-19 na osnovi simptoma i znakova uočenih liječničkim pregledom. Autore su zanimale osobe sa sumnjom na oboljenje od bolesti COVID-19 koje su posjetile liječnika primarne zdravstvene zaštite, ambulantne centre za testiranje i bolnice.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled

Tražena su istraživanja koja su procjenjivala valjanost opisanih simptoma i znakova u postavljanju precizne dijagnoze bolesti COVID-19. Istraživanja su morala biti provedena samo u ordinacijama opće medicine, ambulantnim centrima za testiranje i bolničkim ambulantama. U obzir su uzeta istraživanja provedena nad osobama zbrinutima u bolnicama jedino ako su znakovi i simptomi bili zabilježeni u trenutku prijema u bolnicu, primjerice na odjelu hitne medicinske pomoći.

Ključni rezultati

Pronađena su 42 istraživanja koja su uključivala 52,608 ispitanika. Istraživanja su procjenila 96 zasebnih ili združenih simptoma i znakova bolesti COVID-19. 35 istraživanja provedeno je na odjelima hitne službe ili u ambulantnim centrima za testiranje na COVID-19 (46,878 ispitanika), 3 istraživanja u ordinacijama opće medicine (1,230 ispitanika), 2 istraživanja u dječjim bolnicama (na 493 hospitaliziranih ili jednokratno liječenih osoba) i 2 istraživanja u staračkim domovima (4,007 ispitanika). Istraživanja su provedena u 18 zemalja svijeta. 23 istraživanja provedena su u Europi, 8 u Sjevernoj Americi, 5 u Aziji, 3 u Južnoj Americi i 3 u Australiji. Nije pronađeno niti jedno istraživanje provedeno u Africi. Tri su istraživanja bila usmjerena na djecu, a samo jedno na odrasle u dobi od 65 godina i više.

Većina istraživanja nije jasno razlikovala blagi i teški oblik bolesti te su stoga rezultati za blagi, umjereni i teški COVID-19 prikazani zajedno.

Nekolicina je istraživanja prijavila pojedinačne znakove kao dijagnostička ispitivanja, pa je fokus istraživanja uglavnom na dijagnostičkoj vrijednosti simptoma. Najčešće prijavljeni simptomi bili su kašalj, vrućica, otežano disanje i grlobolja.

Prema istraživanjima u ovom sustavnom pregledu, u skupini od 1000 osoba sa sumnjom na COVID-19, od kojih je 270 (27%) stvarno bilo zaraženo, oko 567 osoba patilo je od kašlja. Od spomenutih 567 osoba, njih 168 imalo je COVID-19. Od 354 osoba koje nisu patile od kašlja, njih 102 imalo je COVID-19. U istoj grupi od 1000 osoba, njih 283 imalo je vrućicu. Od spomenute 283 osobe, njih 102 imalo je COVID-19. Od 717 pacijenata koji nisu imali vrućicu, njih 168 imalo je COVID-19.

Osobe s gubitkom njuha ili okusa imaju pet puta veću vjerojatnost oboljenja od bolesti COVID-19 nego osobe bez navedenih simptoma.

Drugi će simptomi, kao što su grlobolja ili hunjavica, vjerojatnije ukazivati na prisutnost neke druge zarazne bolesti. Od već navedenih 1000 osoba, 362 osobe imale su upalu grla. Od njih su svega 84 osobe imale COVID-19. Od 638 pacijenata koji nisu imali vrućicu, njih 186 imalo je COVID-19. Slične brojke pronađene su za hunjavicu.

Ograničenja ovih dokaza

Rezultati ovog obnovljenog sustavnog pregleda pouzdaniji su od onih u prethodnim inačicama jer uključuju više istraživanja visoke razine kvalitete. Ipak, preciznost pojedinih simptoma varirala je u različitim istraživanjima, a dijagnostička vrijednost simptoma kao što su vrućica, kašalj ili drugi respiratorni simptomi još uvijek bi mogla biti precijenjena, budući da je većina istraživanja s namjerom uključivala ispitanike koji su imali spomenute simptome.

Rezultati ne pokazuju jasnu razliku između osoba s blagim, umjerenim ili teškim oblikom bolesti COVID-19. Samo nekoliko istraživanja ispitivalo je dijagnozu bolesti COVID-19 na osnovi simptoma kod djece i starijih osoba.

Datum pretraživanja dokaza

Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do lipnja 2021. godine.