Što znači masovna primjena lijekova protiv malarije?

Masovna primjena antimalarika, lijekova protiv malarije, sastoji se od primjene potpune terapije antimalaricima (čak i kod osoba bez simptoma malarije te bez obzira na prisutnost malarije) kod svakog člana određene populacije ili svake osobe koja živi na određenom zemljopisnom području (osim kod osoba kojima bi lijekovi mogli štetiti) otprilike istovremeno, a često i ponavljano.

Kako masovna primjena antimalarika može smanjiti prijenos malarije unutar populacije?

Životni ciklus parazita malarije odvija se u tri stadija: u ljudskoj jetri, u ljudskom krvotoku te u komarcu. Infekcija malarijom počinje ugrizom vrste Anopheles komarca koji nosi parazit malarije. Tijekom ugriza zaražena ženka komarca unosi parazit malarije u ljudskog domaćina. Na početku zaraze paraziti malarije razmnožavaju se u jetri, a zatim prelaze u krvotok. U krvotoku se paraziti razmnožavaju u crvenim krvnim stanicama, što katkada izaziva vrućicu i ostale simptome tipične za malariju. Neki od tih parazita poprimaju oblik koji je zarazan za komarce. Kada je zaražena osoba ponovno ugrižena, ženka komarca usiše krv koja sadrži parazite, što ponovno pokreće ciklus zaraze.

Masovna primjena antimalarika privremeno sprječava nove i zaustavlja postojeće zaraze malarijom u populaciji. Ovisno o svojstvima primijenjenih antimalarika, masovna primjena antimalarika cilja parazite u različitim životnim stadijima, što može dovesti do smanjenog tereta bolesti te smanjenog prijenosa bolesti unutar populacije. Učinkovitost masovne primjene antimalarika u smanjenju ili ometanju prijenosa malarije može ovisiti o tome koliko je malarija prisutna u nekom području, o korištenju ostalih mjera za sprječavanje malarije, uključujući sprječavanje ugriza komaraca, o proporciji osoba koje su primile barem jedan ciklus antimalarika u populaciji, o kretanju populacije te o tome odvija li se masovna primjena antimalarika u vrijeme vrhunca prijenosa malarije unutar populacije.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Kako bi se usmjerilo buduće donošenje odluka i buduća istraživanja suzbijanja i iskorjenjivanja malarije, cilj ovog pregleda bilo je obnavljanje dokaza o učinku masovne primjene antimalarika na ishod malarije u populacijama s osrednjom do visokom stopom prijenosa malarije, u usporedbi s populacijama u kojima nije bilo masovne primjene antimalarika. Pretragom relevantne objavljene i neobjavljene znanstvene literature pronađeno je 13 istraživanja koja odgovaraju našim kriterijima.

Ključni rezultati sustavnog pregleda

Uspoređivan je teret malarije u populacijama sa i bez masovne primjene antimalarika u različitim vremenskim točkama. Rezultati su se razlikovali s obzirom na učestalost malarije u populacijama. U područjima gdje je učestalost malarije 10% ili više (područja s umjerenom do visokom stopom prijenosa), prema podacima iz jednog istraživanja, masovna primjena antimalarika nije smanjila malariju u populaciji (dokazi niske razine pouzdanosti). U područjima gdje je učestalost malarije manja od 10% (područja s veoma niskom do niskom stopom prijenosa), dokazi iz sedam istraživanja upućuju na to da je masovna primjena antimalarika smanjila učestalost malarije odmah nakon prestanka masovne primjene (dokazi niske razine pouzdanosti), ali nije sigurno je li to smanjenje dugoročno jer je broj slučajeva malarije u eksperimentalnoj kao i u kontrolnoj skupini bio malen (dokazi veoma niske razine pouzdanosti).

Bez obzira na učestalost malarije na nekom području, vrsta primijenjenih antimalarika, dodatne mjere suzbijanja zaraze (poput mjera suzbijanja komaraca), pokrivenost područja masovnom primjenom antimalarika te rizik od ponovnog unošenja zaraze u populaciju mogu utjecati na učinak masovne primjene antimalarika. Zbog malog broja istraživanja nije bilo moguće detaljnije proučiti te čimbenike.

Datum pretraživanja literature

U ovaj sustavni pregled uključena su istraživanja objavljena do 11. veljače 2021. godine.