Cilj pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda literature bio je istražiti utjecaj kasnijeg početka nastave na rezultate u školi, količinu i kvalitetu sna, pokazatelje duševnog zdravlja, te nazočnost i pozornost učenika u srednjim školama.

Dosadašnje spoznaje

Učenici srednjih škola su izloženi većem riziku od manjka sna u usporedbi s ostalim skupinama, što je u podjednakoj mjeri posljedica biokemijskih promjena u njihovom središnjem živčanom sustavu, kao i velikog broja vremenski određenih obaveza, uključujući i početak nastave. Zbog toga smo željeli odrediti postoji li veza između odgode početka nastave i školskog uspjeha, dužeg sna, boljeg duševnog zdravlja, veće nazočnosti ili pozornosti učenika, odnosno sekundarnih rezultata, poput ishrane i tjelovježbe, nesreća, socijalnih aspekata u školi, promjena obiteljske dinamike, upisa u školu ili promjena u zajednici.

Obilježja uključenih istraživanja

Podaci iz ovog preglednog članka uključuju istraživanja dostupna do veljače 2016. godine. Temelje se na 17 radova koji opisuju rezultate 11 studija provedenih na 297.994 školska učenika. U studijama je istraženo više obrazaca promjena vremena nastave (npr. pomicanje početka za petnaest minuta ili za jedan sat). Također se trajanje intervencije razlikovalo u tim istraživanjima, od dva tjedna do godine dana. No, sve studije su uključivale normalne uvjete, odnosno obuhvatile su učenike koji su već u školama. Iako je 5 od 11 studija bilo financirano, to financiranje je primljeno od strane akademskih i istraživačkih institucija, a ne agencija koje imaju komercijalne interese od rezultata.

Ključni rezultati

Budući su dokazi bili ograničeni i vrlo niske kvalitete, nismo mogli pouzdano odrediti učinke kasnijeg početka nastave. Pokazali smo da je moguće da kasniji početak nastave ima povoljan učinak na školski uspjeh. Međutim, ezultata četiriju studija daju različite zaključke. U dvjema studijama je pronađena povezanost između kasnijeg početka nastave i duljeg spavanja po noći tijekom radnih dana, dok dokazi iz drugih šest studija također podržavaju povezanost između kasnijeg početka nastave i dužeg trajanja sna. U jednoj studiji se tvrdi da je kod učenika koji kasnije polaze na nastavu zabilježeno manje simptoma depresije u odnosu na učenike koji ranije polaze na nastavu. Različite studije donijele su različite zaključke o povezanosti između kasnijeg početka nastave i povećane nazočnosti i pozornosti učenika. Moguće je da ovakve intervencije imaju i potencijalne štetne učinke na logistiku, pošto su kvalitativni dijelovi jedne studije opisali podatke o manjem stupnju interakcije između roditelja i djece, dok je u okviru druge studije opisan podataka o poteškoćama u organizaciji školskog kadra i rasporeda nastave. No, pošto su dokazi bili ograničeni i niske kvalitete, ne možemo izvući jasne zaključke o štetnim učincima kasnijeg polaska u školu.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza je bila vrlo niska, zbog čega ne možemo procijeniti prikazuju li rezultati studije pouzdano korisne i štetne efekte kasnijeg početka nastave.