Istraživačko pitanje

U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu analizirani su dokazi o tome je li dobro koristiti uzorke dobivene bronhoskopijom pri odlučivanju kako liječiti plućne infekcije u oboljelih od cistične fibroze.

Dosadašnje spoznaje

Probleme s disanjem u oboljelih od cistične fibroze uglavnom uzrokuju ponavljajuće plućne infekcije. Laboratorijsko uzgajanje uzročnika bolesti iz uzorka sluzi iskašljanog iz donjih dišnih puteva često omogućuje liječnicima brzo prepoznavanje uzročnika infekcije i rani početak liječenja. Ako pacijenti ne mogu iskašljati sluz, brisevi se uzimaju iz gornjeg dijela grla, radi otkrivanja uzročnika infekcije u donjim dišnim putevima, ali to nije uvijek najpouzdanija metoda.

Bronhoskopija je pretraga kojom liječnici ispituju donje dišne puteve rabeći dugu, usku, fleksibilnu cijev sa svjetlom i kamerom na jednom kraju. Ti uređaji također mogu uzeti uzorak sluzi. Osoba mora biti sedirana ili pod općom anestezijom. Ne zna se je li liječenje temeljeno na uzorcima uzetima tijekom bronhoskopije bolje od liječenja koje se temelji na brisu grla. Ovo je obnovljeni Cohraneov sustavni pregled.

Datum pretraživanja dokaza

Analizirana su istraživanja objavljena do: 10. travnja 2018. godine.

Značajke istraživanja

Tražena su istraživanja u kojima su sudjelovali ispitanici svih dobnih skupina. Međutim, ovaj Cohrane sustavni pregled uključio je samo jedno istraživanje u kojem je sudjelovalo 170 novorođenčadi i dojenčadi oboljelih od cistične fibroze. Djeca su bila mlađa od šest mjeseci, a podijeljena su u dvije skupine, potpuno nasumično. Jedna skupina je liječena antibioticima temeljem uzoraka uzetih bronhoskopijom, a drugoj skupini su primijenjeni antibiotici na temelju uzoraka uzetih brisom grla. Istraživači su mjerili ishode u 5. godini života. Ukupno je 157 djece dovršilo istraživanje.

Ključni rezultati

Ovo istraživanje nije pokazalo nikakvu razliku među skupinama u pogledu plućne funkcije, težine, indeksa tjelesne mase ili u rezultatima izračunatima CT pretragom pluća u dobi od 5 godina. Nije bilo razlike u tome koliko djece je bilo zaraženo Pseudomonas aeruginosa u dobi od 5 godina, ili po godini praćenja, ili koliko često su djeca imala pogoršanje dišnih simptoma. Djeca u skupini s bronhoskopijom su bila češće primana u bolnicu, iako su ta liječenja u bolnici trajala kraće nego u drugoj skupini. Nije bilo razlike u ukupnoj cijeni troškova dvaju skupina.

Nuspojave opisane tijekom i nakon bronhoskopije nisu bile ozbiljne. Najčešća neželjena nuspojava bila je pojačanje kašlja (u trećine djece).

Trenutno nema dovoljno dokaza koji bi opravdali uporabu bronhoskopije u dijagnosticiranju i liječenju plućnih infekcija u djece s cističnom fibrozom.

Kvaliteta dokaza

Dokazi su ograničeni samo na jedno dobro organizirano istraživanje. Ukupna kvaliteta dokaza razlikovala se od niske (za većinu ishoda), do umjerene (za CT visoke razlučivosti i analizu cijene troškova). Ograničenja kvalitete nastala su zbog manje djece koja su sudjelovala u istraživanju nego što su statističari smatrali da je potrebno za pokazivanje istinskih rezultata za neke ishode. Budući da je liječenje prve infekcije Pseudomonas aeruginosa dosta uspješno, potrebna su veća i dulja ispitivanja za otkrivanje malih razlika među skupinama. Napraviti takva velika istraživanja je jako teško. Također, istraživanje je uključivalo samo malu djecu i ne znamo bi li rezultati bili jednaki u ostalim dobnim skupinama.