Dosadašnje spoznaje: Djeca u neonatalnoj jedinici intenzivnog liječenja (NJIL) su podvrgnuta stresu, uključujući zvukove visokog intenziteta. Zvukovi koji se mogu čuti u NJIL glasniji su od većine kućnih ili uredskih okruženja i sadrže uznemirujuće zvukove kratkog trajanja koji se javljaju u nepravilnim vremenskim razmacima. Tu se stvaraju brojni zvučni signali koji mogu predstavljati problem nedonoščadi, osoblju i roditeljima. Razina zvuka u NJIL-u u rasponu od 7 dB do 120 dB često prelazi maksimalnu prihvatljivu razinu od 45 dB, koju preporučuje Udruženje američkih pedijatara (engl. American Academy of Pediatrics). Oštećenje sluha se dijagnosticira u 2% do 10% nedonoščadi u odnosu na 0,1% opće pedijatrijske populacije. Buka može izazvati apneu, hipoksemiju, promjenu u zasićenju kisikom, te povećanu potrošnju kisika zbog povišene frekvencije rada srca i disanja te stoga može, dakle, smanjiti količinu kalorija koje su djetetu na raspolaganju za rast. Kako bi se nadvladali bučna mjesta u NJIL potreban je i glasniji razgovor, čime se povećavaju negativni učinci na osoblje, novorođenčad i njihove obitelji. Visoke razine buke su povezane s povećanom stopom pogrešaka i nesreća, što dovodi do lošije izvedbe zadataka među osobljem. Cilj svih intervencija koje su razmotrene u ovom Cochrane sustavnom pregledu je smanjiti razinu buke koje dopire do pojedinog novorođenčeta na 45 dB ili manje. To se može postići smanjenjem razine zvuka u cijeloj jedinici, liječenjem djeteta u zasebnom dijelu u NJIL-a ili u "privatnoj" sobi, ili u inkubatorima u kojima se kontroliraju razine zvuka, ili smanjenjem razine zvuka koji dopire do pojedinog novorođenčeta pomoću naušnjaka ili čepića za uši. Smanjenjem buke koja dopire do svakog novorođenčeta mogao bi se smanjiti stres koji buka uzrokuje, čime se potiče rast i smanjuju loši učinci na zdravlje novorođenčeta.

Rezultati:Ovaj sustavni pregled pronašao je samo jedan mali, ali visoko kvalitetan pokus u kojem je analizirano korištenje čepića za uši kako bi se smanjila razina buke koja dolazi do novorođenčeta. U djece kojoj je na taj način smanjena razina buke uočen je trend boljeg rasta u 34 tjednu postmenstrualne dobi (PMA). Indeks mentalnog razvoja od 18 do 22 mjeseca bio je veći u skupini djece kod kojih su primijenjene silikonske slušalice, a u koju je bilo uključujeno šest novorođenčadi i koja su uspoređena s kontrolnom skupinom koja je uključivala šest novorođenčadi.

Zaključak:Za sada je samo 34 nedonoščadi bilo uključeno u samo jedno nasumično kontrolirano ispitivanj koje je proučavalo učinke smanjenja buke na zdravlje novorođenčeta i stoga nije moguće dati preporuke za kliničku praksu. Potrebna su daljnja istraživanja.