Što je plućna embolija?

Plućna embolija (PE) nastaje kada se komadić krvnog ugruška odvoji od ugruška negdje drugdje u tijelu i putuje krvlju do pluća. To može biti stanje opasno po život i javlja se kod otprilike 4 do 12 na 10,000 ljudi. Čimbenici rizika za razvoj PE uključuju prethodne embolije ili tromboze u anamnezi, dugotrajno mirovanje (npr. putovanje avionom ili mirovanje u krevetu), tumore, izloženost estrogenima (trudnoća, uzimanje oralnih kontraceptiva ili hormonska nadomjesna terapija), poremećaje krvi (trombofilija) i traumu.

Kako se liječi akutna plućna embolija?

Sve donedavno, standardno liječenje plućne embolije uključivalo je konvencionalne lijekove za razrjeđivanje krvi. To su lijekovi poput heparina, fondaparinuksa i antagonisti vitamina K. Međutim, ti lijekovi imaju ograničenja i mogu izazvati nuspojave.

Razvijeni su antikoagulansi novije generacije, direktni inhibitori trombina (DTI) i inhibitori faktora Xa, a nazivaju se direktni oralni antikoagulansi (DOAK). Novi se antikoagulansi uzimaju peroralno (u obliku tablete), ne zahtijevaju učestale korekcije doze lijeka i imaju svega nekoliko poznatih interakcija s drugim lijekovima. Zbog toga su postali lijekovi izbora za liječenje duboke venske tromboze (DVT).

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Autori su željeli doznati jesu li direktni oralni antikoagulansi korisni i sigurni za liječenje pacijenata koji boluju od plućne embolije u usporedbi s uobičajenim antikoagulansima. Usporedili su hoće li liječenje u trajanju od tri mjeseca ili dulje spriječiti nastanak DVT-a ili ponovne plućne embolije. Glavni sigurnosni ishodi uključivali su smrt i neželjene, štetne nuspojave, poput velikog krvarenja.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Autori su tražili ispitivanja koja su uključila pacijente s plućnom embolijom koja je potvrđena uobičajenim dijagnostičkim tehnikama i koji su randomizirani u jednu ili više skupina. Takva istraživanja daju najpouzdanije dokaze o učinku liječenja. Ispitanici su primili ili DTI ili inhibitore faktora Xa i rezultati su uspoređeni s rezultatima liječenja onih ispitanika koji su primali konvencionalnu antikoagulacijsku terapiju. Svi su sudionici liječeni barem tri mjeseca.

Ključni rezultati

Nakon pretrage, autori su pronašli 10 ispitivanja koja su uključila 13,073 sudionika. Ispitivanja su usporedila DTI i inhibitore faktora Xa s konvencionalnim antikoagulansima. Autori su zbirno analizirali podatke iz ispitivanja i zaključili da nema jasne razlike u pojavnosti:

- ponovne plućne embolije;
- ponovne DVT;
- ponovne tromboembolije (stanja u kojem se DVT i plućna embolija jave istovremeno);
- smrti;
- velikog krvarenja.

Ovaj je pregled pokazao da nema razlike između DOAK-a i konvencionalnih antikoagulansa u liječenju plućne embolije, DVT-a, smrtnosti ili krvarenja. Istraživanja nisu mjerila kvalitetu života.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Ovo su dokazi umjerene sigurnosti. Ograničeni smo malim brojem događaja u odabranim istraživanjima i razlikama u provođenju pojedinih istraživanja.

Datum pretraživanja dokaza

Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled. Pregled je osvježen u ožujku 2022. godine.

Ključne poruke

Trenutna ispitivanja pokazuju da vjerojatno ne postoji razlika između direktnih oralnih antikoagulansa i konvencionalnih antikoagulansa u prevenciji ponovljene plućne embolije, duboke venske tromboze, ukupne smrtnosti i velikog krvarenja u pacijenata koji su liječeni zbog plućne embolije.