Dosadašnje spoznaje

Stanja koja sprječavaju učinkovito pumpanje srca ostaju vodeći uzrok smrti na svjetskoj razini. Srčani udar je najčešće stanje koje uzrokuje zatajenje srčane pumpe (što se naziva kardiogeni šok), ali postoje i drugi uzroci, kao što su virusne infekcije, bolest srčanih zalistaka i problemi s mišićima. Kada je srčani mišić toliko oštećen da više ne može učinkovito pumpati, funkcija se mora poboljšati ili će doći do oštećenja organa i smrti. Čak i s najboljim oblicima liječenja koji trenutno postoje, rizik od smrti je izuzetno visok. Razvijeni su mehanički pomoćni uređaji (engl. mechanical assist devices, MAD) koji mogu pomoći učinkovitijem pumpanju kako bi se srce moglo oporaviti od infarkta.

Međutim, malo je dokaza za ove oblike liječenja i cilj ovog sustavnog pregleda bio je procijeniti pomažu li ti uređaji većem broju ljudi da prežive. Procijenjena su randomizirana kontrolirana istraživanja (klinička istraživanja u kojima su ispitanici nasumično raspodijeljeni u jednu od dvije ili više skupina) u kojima su ti uređaji korišteni i koja uspoređuju ishode tih ispitanika s onima koji nisu dobili uređaj i primili su najbolju poznatu terapiju (s lijekovima koji pomažu srcu da pumpa).

Rezultati

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 25. studenoga 2019. godine.

Pronađeno je pet istraživanja koja su uključivala 162 ispitanika u šoku zbog zatajenja srca. Ti su ispitanici raspoređeni nasumično na korištenje mehaničkih pomagala uz trenutno najbolju terapiju ili samo na trenutno najbolju terapiju (što uključuje lijekove koji pomažu srcu da učinkovitije pumpa).

Kvaliteta dokaza bila je vrlo niska zbog poteškoća u procjeni rizika pristranosti (ne može se sakriti činjenica da ispitanik prima mehanički uređaj za pomoć, poteškoće pri uključivanju ispitanika, dobivanje pristanka kada je osoba vrlo blizu smrti i varijacije u protokolima o tempiranju uređaja i vrstama korištenih uređaja).

Podatci kažu da je bilo malo ili nikakvog utjecaja na preživljenje unutar 30 dana ako je uređaj korišten uz trenutno najbolje liječenje naspram samog liječenja. Međutim, postoji nesigurnost u te rezultate.

Komplikacije kao što su sepsa, epizode tromboembolije, krvarenje i veliki štetni kardiovaskularni događaji nisu bile rijetke ni u skupini sa uređajem ni kontrolnoj skupini u svim istraživanjima, ali se rezultati istih nisu mogli udružiti zbog nedosljednosti u definicijama štetnih događaja i načina opisivanja.

Trenutno su u tijeku četiri istraživanja. Procjenjuju mogu li poboljšati ishode ako odaberu ispitanike koji bi mogli imati najviše koristi od ovakve terapije.

Zaključci

Zaključno, ovaj sustavni pregled nije mogao procijeniti pomažu li mehanički uređaji osobama s kardiogenim šokom zbog zatajenja srca. Čekaju se rezultati istraživanja koja su u tijeku, a za koje se očekuje da će pomoći razjasniti hoće li ti uređaji pomoći ljudima da prežive uz potpuni oporavak.