Ključne poruke

1 . Dostupni dokazi sugeriraju da bi psihološke intervencije mogle biti korisne za djecu i adolescente s astmom.
2. Zbog razlika između istraživanja bilo je vrlo teško usporediti podatke, pa su rezultati ovog pregleda vrlo nesigurni i teško ih je interpretirati.

Dosadašnje spoznaje

Djeca i adolescenti s astmom imaju veću vjerojatnost da će doživjeti simptome psiholoških tegoba (npr. anksioznost, depresija ili oboje) nego oni bez astme. Psihološka terapija mogla bi pomoći u smanjenju tih tegoba i poboljšati način na koji djeca i adolescenti mogu upravljati svojom astmom.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Željeli smo saznati je li psihološki tretman bio bolji od uobičajene skrbi, tretmana bez psihološke komponente ili nikakvog tretmana za poboljšanje sljedećih ishoda.

1. Simptomi anksioznosti
2. Simptomi depresije
3. Medicinski kontakti (kao što su prijem u bolnicu ili posjet hitnoj službi)
4. Napadaji astme
5. Simptomi astme
6. Upotreba lijekova
7. Kvaliteta života

Također smo željeli saznati jesu li psihološki tretmani imali neželjene učinke kod djece i adolescenata s astmom.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koja su procjenjivala psihološke oblike terapije (kao što je bihevioralna terapija, kognitivna terapija ili savjetovanje) u usporedbi sa standardnom skrbi za astmu, tretmanom bez psihološke komponente ili nikakvim tretmanom u djevojčica i dječaka s astmom u dobi od 5 do 18 godina.

Što smo pronašli?

Uključili smo 24 istraživanja u koja je bilo uključeno 1639 djece i adolescenata. Pronašli smo mješovite rezultate za gotovo sve ishode u ovom pregledu: mnogi su tretmani pokazali dobrobiti, ali drugi nisu pokazali nikakav učinak. Rezultati nekih istraživanja sugeriraju da bi psihološke intervencije mogle biti korisne za djecu i adolescente s astmom, posebice za smanjenje simptoma tjeskobe ili depresije, smanjenje napadaja astme, smanjenje simptoma astme i poboljšanje upotrebe lijekova. Za većinu istraživanja bilo je teško procijeniti koliko su koristi bile važne jer ljestvice procjene nisu bile dobro opisane.

Postoje ograničeni dokazi da psihološke intervencije mogu smanjiti potrebu za medicinskim kontaktom ili poboljšati kvalitetu života. Nijedno istraživanje nije prijavilo neželjene učinke tretmana.

Koja su ograničenja ovog sustavnog pregleda?

Naši su rezultati vrlo nesigurni i teško ih je protumačiti jer su istraživanja koristila različite teorije za razvoj svojih tretmana, različite alate za mjerenje rezultata, različita razdoblja praćenja i različite definicije ishoda (npr. jedno istraživanje mjerilo je simptome astme tijekom dana, dok je drugo mjerilo ukupne simptome astme). Zbog ovih bitnih razlika, bilo je teško napraviti usporedbe između istraživanja. Broj djece i adolescenata bio je mali u većini istraživanja, a neka istraživanja su objavila samo dio svojih rezultata. Potrebno je više visokokvalitetnih istraživanja kako bi se ojačala baza dokaza za korištenje psihološkog tretmana kod djece i adolescenata s astmom te kako bi se utvrdilo koje bi vrste psiholoških tretmana mogle biti od najveće pomoći.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2023. godine.