Ključne poruke

• Vrlo smo uvjereni da plazma iz krvi ljudi koji su se oporavili od bolesti COVID-19 (rekonvalescentna plazma) nema koristi u liječenju osoba s umjerenim do teškim COVID-19.

• Rekonvalescentna plazma može imati malo ili nimalo koristi u liječenju osoba s blagim oblikom bolesti COVID-19.

• Pronašli smo 49 istraživanja koja su u tijeku i 33 završena istraživanja s neobjavljenim rezultatima. Obnovit ćemo ovaj sustavni pregled dokazima iz ovih istraživanja što prije. Novi dokazi mogu odgovoriti na preostala pitanja, posebno za osobe s blagim simptomima bolesti COVID-19 ili za asimptomatske osobe.

Što je rekonvalescentna plazma?

Tijelo proizvodi protutijela kao jednu od obrana od infekcije. Protutijela se nalaze u dijelu krvi koji se naziva plazma. Plazma ljudi koji su se oporavili od bolesti COVID-19 sadrži protutijela na COVID-19 i može se koristiti za izradu rekonvalescentne plazme, odnosno plazme koja sadrži ta protutijela.

Rekonvalescentna plazma uspješno se koristi za liječenje nekih virusa. Ovaj oblik liječenja (koji se daje intravenski ili injekcijom) općenito se dobro podnosi, ali može izazvati neželjene učinke.

Što smo željeli doznati?

Htjeli smo saznati je li rekonvalescentna plazma učinkovit oblik liječenja za osobe s potvrđenim COVID-19. Promatrali smo:

• smrti iz bilo kojeg razloga nakon liječenja rekonvalescentnom plazmom;

• pogoršanje stanja bolesnika, mjereno brojem ljudi koji su trebali respirator (stroj koji pomaže ljudima da dišu ako ne mogu sami disati) ili su umrli; i poboljšanje stanja pacijenata, mjereno brojem sudionika otpuštenih iz bolnice;

• kvalitetu života; i

• neželjene učinke.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koje su istraživala rekonvalescentnu plazmu za liječenje osoba s COVID-19. Istraživanja su se mogla provoditi bilo gdje u svijetu i uključivati ljude bilo koje dobi, spola ili etničke pripadnosti, s blagim, umjerenim ili teškim oblikom bolesti COVID-19.

Gdje je to bilo moguće, objedinili smo (zbrojili) rezultate istraživanja kako bismo ih analizirali. Zatim smo saželi ove rezultate i ocijenili povjerenje u dokaze na temelju čimbenika poput metoda istraživanja i veličine uzorka.

Ključni rezultati

Pronašli smo 33 istraživanja s 24,861 sudionikom koja su istraživala rekonvalescentnu plazmu. Među njima, 29 istraživanja uključivalo je osobe s umjerenim do teškim oblikom bolesti COVID-19, a četiri istraživanja uključivala su osobe s blagim oblikom bolesti COVID-19. Istraživanja su se uglavnom provodila u bolnicama, u zemljama diljem svijeta. Sljedeći se nalazi odnose na rekonvalescentnu plazmu u usporedbi s placebom (isti lijek, ali bez aktivnih sastojaka) ili standardnom njegom.

Osobe s umjerenim do teškim oblikom bolesti COVID-19

• Rekonvalescentna plazma ne utječe na smrt zbog bilo kojeg uzroka do 28 dana nakon liječenja, oko 225 od 1000 ljudi je umrlo, u usporedbi s 220 od 1000 ljudi koji su primili rekonvalescentnu plazmu (21 istraživanje, 19,021 osoba).

• Rekonvalescentna plazma čini malo ili nimalo razlike u potrebi za invazivnom mehaničkom ventilacijom ili u smrtnom ishodu . Otprilike 287 od 1000 ljudi je trebalo invazivnu mehaničku ventilaciju ili je umrlo, u usporedbi s 296 od 1000 ljudi kod kojih je korištena rekonvalescentna plazma (6 istraživanja, 14,477 ljudi). Nema razlike u sudionicima otpuštenima iz bolnice. Otprilike 665 od 1000 ljudi otpušteno je iz bolnice, u usporedbi sa 665 od 1000 ljudi kojima je davana rekonvalescentna plazma (6 istraživanja, 12,721 osoba).

• Rekonvalescentna plazma vjerojatno ne dovodi do razlike u ozbiljnim neželjenim učincima, oko 118 od 1000 ljudi može imati rizik od ozbiljnih neželjenih učinaka u usporedbi sa 133 od 1000 ljudi kojima je dana rekonvalescentna plazma (6 istraživanja, 4,901 osoba).

• Rekonvalescentna plazma vjerojatno ne dovodi do razlike u kvaliteti života (1 istraživanje, 483 osobe).

Osobe s blagim oblikom bolesti COVID-19
• Rekonvalescentna plazma vjerojatno ne dovodi do razlike u broju smrti iz bilo kojeg uzroka do 28 dana nakon liječenja. Oko 22 od 1000 ljudi koji su primali placebo ili standardnu njegu su umrli, u usporedbi s 9 od 1000 ljudi koji su primali rekonvalescentnu plazmu (2 istraživanja, 536 ljudi).

• Rekonvalescentna plazma ne mora dovesti do razlike u broju prijema u bolnicu ili smrti unutar 28 dana nakon liječenja. Oko 112 od 1000 ljudi koji su primali placebo ili standardnu njegu su primljeni u bolnicu ili su umrli, u usporedbi sa 117 od 1000 ljudi koji su primali rekonvalescentnu plazmu (1 istraživanje, 376 osoba).

• Rekonvalescentna plazma ne mora dovesti do razlike u vremenu do povlačenja simptoma COVID-19 (1 istraživanje, 376 osoba).

• Rekonvalescentna plazma vjerojatno ne utječe na ozbiljne neželjene učinke .

Koja su ograničenja ovih dokaza?

• Vrlo smo uvjereni u dokaze za smrt iz bilo kojeg uzroka, te pogoršanje i poboljšanje stanja pacijenata kod osoba s umjerenom do teškom bolešću COVID-19, budući da su rezultati dosljedni i potječu iz mnogih visokokvalitetnih istraživanja.

• Naše povjerenje u druge dokaze za osobe s umjerenim, teškim i blagim oblikom bolesti COVID-19 još uvijek je ograničeno, jer nismo mogli identificirati dovoljno dosljedne rezultate iz mnogih istraživanja.

• Još uvijek imamo malo dokaza o kvaliteti života i za osobe s blagom bolešću, a uopće ih nemamo ih za osobe bez simptoma bolesti COVID-19.

Datum pretraživanja dokaza

Ovo je peta inačica ovog sustavnog pregleda. Dokazi su ažurirani do 3. ožujka 2022. godine.