Zašto je ovo pitanje važno?

Demencija je kronično i progresivno stanje koje utječe na ljudsko pamćenje i sposobnost svakodnevnog funkcioniranja. Klinička dijagnoza demencije obično uključuje snimanje mozga, fizikalne preglede i uzimanje anamneze. Kao prvi korak, često koristimo testove pamćenja i razmišljanja kako bismo identificirali osobe kojima je potrebna daljnja procjena. Tradicionalno ovi se testovi izvode uživo, ali modifikacije testova dopuštaju korištenje telefonom ili putem videopoziva – što se ponekad naziva „procjena na daljinu“.

Potreba za procjenom na daljinu postala je posebno nužna zbog bolesti COVID-19. Međutim, postoje potencijalne prednosti procjene na daljinu i izvan okvira pandemije bolesti COVID-19. Nekim ljudima dolazak na preglede predstavlja problem, pa je pogodnije obaviti procjenu njihovog stanja na daljinu. Procjene na daljinu također su korisne u istraživanjima, jer se u prilično kratkom vremenu može kontaktirati veliki broj ljudi.

Test koji se obavlja putem telefona možda neće biti toliko dobar kao test koji se održava uživo, a testove je važno provesti ispravno. S jedne strane, ako test pokazuje da netko ima demenciju kada je nema (što se još naziva lažno pozitivnim testom), to može imati emocionalni utjecaj na osobu i njezinu obitelj. S druge strane, ako se ne utvrde problemi s pamćenjem i razmišljanjem kod osoba kod kojih oni postoje (što se još naziva lažno negativnim rezultatom), to znači da osoba ne dobiva liječenje i podršku koja joj je potrebna.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj nam je bio procijeniti mogu li testovi pamćenja i razmišljanja provedeni putem telefona ili videopoziva otkriti demenciju.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Pregledali smo razne testove pamćenja i razmišljanja. Mnogi su testovi razvijeni i razlikuju se po svom sadržaju i primjeni, ali većina se temelji na modifikaciji tradicionalnog testa koji se obavlja uživo.

Ključni rezultati

U ovaj Cochraneov sustavni pregled uključeno je 31 istraživanje u kojem je korišteno 19 različitih testova pamćenja, u kojem je sudjelovalo ukupno 3,075 sudionika.

Samo sedam testova bilo je relevantno za naše pitanje o točnosti testiranja na daljinu. Uz ograničeni broj istraživanja, procjene o točnosti ovih testova su neprecizne. Naš pregled ukazuje na to da bi testovi na daljinu mogli ispravno identificirati osobe s demencijom u 26% do 100% slučajeva, a mogli bi i ispravno isključiti dijagnozu demencije u 65% do 100% slučajeva.

Preostala 24 istraživanja usporedila su test na daljinu s ekvivalentom testa uživo. Ova istraživanja ukazuju na to da se rezultati testiranja na daljinu obično slažu s testiranjem uživo, ali nisu savršeni.

Koliko su rezultati istraživanja u ovom sustavnom pregledu pouzdani?

U tim je istraživanjima klinička dijagnoza demencije korištena kao referentni (zlatni) standard. Identificirali smo niz problema u dizajnu, provedbi i izvješćivanju o rezultatima istraživanja. Poseban problem bio je odabir sudionika za istraživanja. Istraživanja često nisu uključivala osobe s oštećenjem sluha ili govora kod koji je testiranje na daljinu komplicirano.

Kome je namijenjen ovaj sustavni pregled?

Većina istraživanja proučavala je starije odrasle osobe (starije od 65 godina). Nalazi možda nisu reprezentativni za sve starije odrasle osobe s demencijom jer su neka istraživanja ispitivala samo određene skupine ljudi, na primjer, one osobe koje su doživjele moždani udar. Istraživanja su obično izvodili stručnjaci u specijalističkim centrima. Stoga ne znamo koliko dobro ovi testovi identificiraju demenciju u rutinskoj praksi.

Što ovi rezultati znače?

Ovaj sustavni pregled ukazuje na nedostatak visokokvalitetnih istraživanja koja opisuju točnost testova pamćenja i razmišljanja provedenih telefonskim i video pozivima. Bilo je mnogo razlika među istraživanjima uključenim u ovaj pregled, kao što su vrsta testa, sudionici, okruženje i jezik na kojem je istraživanje provedeno. To je otežalo usporedbu istraživanja. Naš pregled ukazuje na to da procjene na daljinu i procjene uživo nisu uvijek jednake. U situacijama u kojima je je pristup procjeni uživo težak, testiranje na daljinu moglo bi se koristiti kao koristan prvi korak. U idealnom slučaju, to bi trebalo biti popraćeno procjenom uživo prije postavljanja dijagnoze. Zbog ograničenja istraživanja i razlika u načinu na koji su provedena, ne možemo preporučiti jedan test na daljinu za procjenu demencije.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do lipnja 2021. godine.