Dosadašnje spoznaje

Parkinsonova bolest progresivan je poremećaj živčanog sustava koji poglavito pogađa osobe starije od 60 godina. Simptomi se razvijaju postupno i uključuju poteškoće s kretanjem poput drhtavice, ukočenosti, sporosti pokreta i ravnoteže te poteškoće s koordinacijom. Ljudi oboljeli od Parkinsonove bolesti također imaju emocionalne poteškoće i poteškoće s raspoloženjem, umorom, spavanjem i razmišljanjem. Poremećaj je neizlječiv, ali simptome je moguće ublažiti, primjerice liječenjem ili operacijom. Štoviše, osobe oboljele od Parkinsonove bolesti mogu imati koristi od fizikalne terapije ili drugih oblika vježbe, poput plesa. Međutim, nejasno je djeluju li neke od ovih vježbi bolje od ostalih.

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda

Autori su htjeli saznati koji oblik fizikalne terapije najbolje djeluje na poboljšanje pokreta i kvalitete života ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti. Također su htjeli saznati koji oblik vježbe uzrokuje najmanje neželjenih učinaka.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Autori su tražili istraživanja koja su uspoređivala primjenu fizikalne terapije s drugim oblicima vježbi ili s nikakvom vježbom. Usporedili su i saželi kratkoročne rezultate te procijenili pouzdanost dokaza na temelju čimbenika poput metoda istraživanja i broja sudionika. Autori su istraživali samo kratkoročne rezultate.

Što je utvrđeno?

Autori su pronašli 156 istraživanja o različitim oblicima fizikalne terapije za ljude oboljele od Parkinsonove bolesti. Istraživanja su uključivala ukupno 7,939 sudionika. Najmanje istraživanje provedeno je na 10 sudionika, a najveće na 474 sudionika. Prosječna dob sudionika bila je između 60 i 74 godine. Istraživanja su provedena u više zemalja diljem svijeta, a najveći broj njih (34) proveden je u SAD-u. 71 istraživanje (3,196 sudionika) pružilo je informacije o kretanju; 55 (3,283 sudionika) ih je pružilo informacije o kvaliteti života, a 85 (5,192 sudionika) ih je pružilo informacije o neželjenim učincima.

Ključni rezultati

Mnogi oblici fizikalne terapije dobro su djelovali na ljude oboljele od Parkinsonove bolesti u usporedbi s nikakvim vježbanjem.

Ples umjereno blagotvorno djeluje na kretanje. Trening u vodi, trening hoda/ravnoteže/funkcionalni trening i trening koji se sastoji od nekoliko oblika vježbe (odnosno trening u više domena) mogao bi umjereno blagotvorno djelovati na kretanje. Trening duha i tjela (npr. tai chi ili joga) i trening izdržljivosti mogu imati mali povoljan učinak na kretanje. Trening fleksibilnosti može imati malen ili nikakav učinak na kretanje. Autori ne mogu s pouzdanošću potvrditi bilo kakve učinke treninga snage ili izdržljivosti i fizikalne terapije „Lee Silverman Voice training BIG“ (LSVT BIG) namijenjene ublažavanju simptoma Parkinsonove bolesti na kretanje.

Trening u vodi vjerojatno iznimno povoljno djeluje na kvalitetu života. Trening izdržljivosti mogao bi imati umjeren, a trening hoda/ravnoteže/funkcionalni i trening u više domena mogli bi imati mali povoljan učinak na kvalitetu života. Autori ne mogu s pouzdanošću potvrditi učinke treninga uma i tijela, treninga snage/izdržljivosti, plesa, fizikalne terapije „Lee Silverman Voice training BIG“ i treninga fleksibilnosti na kvalitetu života.

Sveukupno, pouzdanost dokaza bila je visoka do vrlo niska. Dva su razloga smanjene razine pouzdanosti. Prvo, nisu sva istraživanja dala informacije o kretanju ili kvaliteti života svih sudionika. Drugo, istraživanja su bila izrazito mala.

Samo 85 istraživanja dalo je neke informacije o neželjenim učincima, uglavnom za skupine koje su primjenjivale fizikalnu terapiju, a ne za skupine koje nisu vježbale. U 40 istraživanja nijedan neželjeni učinak nije bio zabilježen. U četiri istraživanja nijedan ozbiljan neželjeni učinak nije bio zabilježen. Neželjeni učinci zabilježeni su u 28 istraživanja. Najčešće zabilježeni neželjeni učinci bili su padovi (18 istraživanja) i bol (10 istraživanja). Autori nisu mogli utvrditi koja vježba uzrokuje najmanje neželjenih učinaka jer istraživanja nisu dala informacije o svemu što su trebala. Zato su autori nesigurni oko rezultata o neželjenim učincima.

Što ovi rezultati znače?

Mnoge vrste fizikalne terapije mogu poboljšati kretanje i kvalitetu života ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti. Malo je dokaza o tome da određeni oblici vježbe bolje djeluju od drugih. Fizikalna terapija je važna za bolje kretanje i bolju kvalitetu života, ali točan oblik vježbe možda je manje važan. Vjerojatno je neke simptome najbolje ublažiti posebnim oblicima treninga za ljude oboljele od Parkinsonove bolesti. Vrste treninga koje su uključene u ovaj sustavni pregled čine se sigurnima.

Potrebna su veća i bolje organizirana istraživanja da se poveća pouzdanost dokaza. Također je potrebno više istraživanja za razumijevanje čimbenika koji utječu na učinke vježbe. Više istraživanja sa sudionicima koji boluju od težih simptoma pomoglo bi proširiti ove rezultate na više ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do svibnja 2021. godine.