Ključne poruke

‐ Kada se koriste u izvanbolničkim uvjetima, antikoagulansi (lijekovi za razrjeđivanje krvi) vjerojatno smanjuju učestalost venske tromboembolije (VTE) i plućne embolije (PE) u usporedbi s placebom ili izostankom liječenja kod osoba s bolesti COVID-19. Međutim, čini se da ti lijekovi imaju mali ili nikakav učinak na smanjenje smrti, velikog krvarenja, potrebe za hospitalizacijom ili nuspojava.

Što je venska tromboembolija (VTE)?

Venska tromboembolija, koja uključuje i duboku vensku trombozu (DVT) i PE, je stanje u kojem se krvni ugrušak formira u veni i može migrirati na drugo mjesto (npr. pluća). DVT nastaje kada se krvni ugrušak formira unutar duboke vene i blokira protok krvi. PE nastaje kada se (dio) krvnog ugruška odvoji od duboke vene i završi u plućnim krvnim žilama, blokirajući dotok krvi u pluća.

Kako su povezani COVID-19 i VTE?

COVID-19 obično utječe na pluća i dišne ​​puteve; međutim, osim respiratornih problema, osobe s bolesti COVID-19 također mogu imati problema s krvnim žilama, što dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka u venama i plućima.

Kako se VTE liječi i kako se VTE može spriječiti kod osoba koje imaju povećani rizik od nastanka VTE?

Početno liječenje uključuje lijekove kao što su antikoagulansi za sprječavanje daljnjeg stvaranja novih krvnih ugrušaka. Pacijenti također mogu dobiti kompresivne čarape i kliničku njegu (npr. fizičke vježbe, hidrataciju kože i fizikalnu terapiju). Antikoagulansi poput rivaroksabana i apiksabana djeluju tako da inhibiraju krvne elemente koji sudjeluju u stvaranju krvnih ugrušaka. Iz tog se razloga također koriste za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka kod ljudi za koje se smatra da imaju povećan rizik od nastanka, poput osoba s bolesti COVID-19. Ovo je poznato kao profilaktičko liječenje. Međutim, uporaba antikoagulansa može izazvati nuspojave poput krvarenja.

Što smo htjeli saznati?

Željeli smo saznati smanjuje li davanje antikoagulansa nehospitaliziranim osobama s bolesti COVID-19 broj smrtnih slučajeva ili novih krvnih ugrušaka u usporedbi s ljudima koji su primali placebo (naizgled identičan lijek, ali bez aktivnih svojstava) ili nikakvu intervenciju; različitim dozama ili formulacijama istog antikoagulansa; antitrombocitnim sredstvima (lijekovi koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka); ili liječenjem bez lijekova. Također smo htjeli saznati učinke antikoagulansa na potrebu za hospitalizacijom; veliko krvarenje ili neželjene događaje; i kvalitetu života.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja, dajući prednost randomiziranim kontroliranim ispitivanjima (ispitivanja u kojima su sudionici nasumično raspoređeni u jednu od dvije ili više skupina), koje su procjenjivale profilaktičku primjenu antikoagulansa osobama s bolesti COVID-19 u ambulantnim uvjetima, u usporedbi s placebom ili izostankom liječenja, drugačijom dozom istog antikoagulansa ili antitrombocitnim lijekovima. Rezultati su objedinjeni kada je to bilo prikladno.

Što je pronađeno?

Rezultati ovog sustavnog pregleda su se temeljili na pet istraživanja s ukupno 1777 sudionika iz SAD-a, Švicarske, Njemačke, Belgije, Brazila, Indije, Južne Afrike, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Proučavane su dvije velike skupine sudionika: oni s bolesti COVID-19 kojima nije bila potrebna hospitalizacija i pacijenti s bolesti COVID-19 koji su otpušteni iz bolnice. Pet istraživanja uspoređivalo je antikoagulanse s placebom ili izostankom liječenja, a jedno je istraživanje također uspoređivalo profilaktički antikoagulans s različitom dozom istog antikoagulansa, kao i s antitrombocitnim agensima. Svaka usporedba istraživala je učinke antikoagulansa na smrt, VTE, veliko krvarenje, potrebu za hospitalizacijom i nuspojave.

Niska je pouzdanost dokaza o tome da profilaktički antikoagulansi u usporedbi s placebom ili izostankom liječenja za nehospitalizirane osobe s bolesti COVID-19 imaju mali ili nikakav učinak na smanjenje rizika od smrti ili štetnih događaja. Profilaktički antikoagulansi vjerojatno smanjuju rizik od VTE; trebalo bi liječiti 50 pacijenata kako bi se izbjegao jedan VTE incident.

Može postojati mala ili nikakva razlika u stopama hospitalizacija između ljudi koji primaju profilaktičke antikoagulanse i onih koji primaju različite doze istog antikoagulansa. Štoviše, profilaktički antikoagulansi mogu dovesti do male ili nikakve razlike u smanjenju VTE-a u usporedbi s antitrombocitnim lijekovima.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Niska je pouzdanost dokaza zbog problema s metodama istraživanja i veličinam uzoraka. U budućnosti bi istraživanja visoke kvalitete mogla dati važne podatke, posebno u vezi s ishodima kao što su smrt, DVT i PE.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 18. travnja 2022. godine.